Hrvatska je u travnju prvi put sudjelovala u kreditiranju zajma koji je Međunarodni monetarni fond odobrio jednoj članici, čime je de facto prešla iz kategorije korisnika u kategoriju kreditora. U društvu je pedesetak država koje MMF smatra dovoljno snažnima da financiraju njegove pakete pomoći.
Direktorica Direkcije za odnose s međunarodnim financijskim institucijama Hrvatske narodne banke Ana Martinis navodi da je presudno bilo nekoliko pokazatelja: suficit ili uravnoteženost tekućeg računa, nizak kratkoročni dug, razina međunarodnih pričuva, stabilan tečaj i kreditni rejting. Ključan je bio i ulazak u europodručje 2023., jer status eura kao globalne pričuvne valute dodatno potvrđuje stabilnost gospodarstva.
Kvota Hrvatske u MMF-u iznosi 850 milijuna eura, što je 0,15 % ukupnih kvota Fonda. Do sada je uplaćeno oko pet posto, a dosadašnji hrvatski doprinos u odobrenim zajmovima kreće se na 0,14 %. Ostatak kvote pokriva se izdavanjem mjenica MMF-u, koje država aktivira samo na poziv Fonda, pa obveze ne terete državni proračun nego devizne pričuve HNB-a.
Martinis odbacuje tezu da se Hrvatska time pretvara u „financijskog žandara”. Podsjeća da se MMF-u najčešće obraćaju zemlje suočene s ozbiljnim makroekonomskim šokovima i da je njegova uloga „pomoći osmisliti i provesti reforme koje postavljaju zdrave temelje za oporavak”.
Za razliku od nekadašnjih aranžmana u kojima je Hrvatska plaćala kamatu, sada će kamatu – i to po tržišnoj stopi na posebna prava vučenja, trenutno oko tri posto – primati. „Naše posudbe MMF-u nisu besplatne, već na njih zarađujemo određeni prinos”, naglašava Martinis, dodajući da je rizik minimalan jer je formalni dužnik Hrvatska upravo MMF, a ne zemlja primateljica kredita.
Sve dok udio uplaćene kvote ne dosegne približno 27 %, Hrvatska neće dobivati isplate po otplatama zajmova drugih zemalja. Procjena HNB-a je da bi taj prag mogao biti dosegnut za tri do pet godina, ovisno o dinamici novih kredita i njihova vraćanja. Tada bi prvi povrati kapitala i kamate počeli kapati u hrvatske pričuve.
Je li time zauvijek zatvorena priča o mogućem budućem hrvatskom aranžmanu s MMF-om? Martinis podsjeća da su „i razvijene članice poput Portugala i Irske nekad trebale pomoć”, ali sadašnje stanje domaćih javnih financija i pristup Europskom mehanizmu za stabilnost čine takav scenarij malo vjerojatnim u dogledno vrijeme.