Sve češći sukobi u blizini europskih granica i porast kibernetičkih prijetnji potaknuli su mnoge države da preispitaju sustav obveznog vojnog roka – a neke idu i korak dalje, uvodeći rodno neutralnu regrutaciju.
Norveška je 2015. postala prva članica NATO-a koja je obveznu službu proširila i na žene. Deset godina poslije svaki treći novač u toj zemlji je žena; njihov udio porastao je s 13 % u 2014. na više od 32 % krajem 2024. Švedska je rodno neutralni rok uvela 2017., a Danska ovoga ljeta najavila sličan model: djevojke s navršenih 18 godina služile bi 11 mjeseci, dok podaci za 2024. pokazuju kako su žene već činile 24 % dobrovoljnih ročnika. Latvija pak razmatra ženski vojni rok od 2028.
Hrvatska se istodobno odlučila za drukčiji pristup. Temeljno vojno osposobljavanje (TVO) – dvomjesečnu obuku koja kreće početkom iduće godine u Kninu, Slunju i Požegi – obvezno će pohađati samo muškarci koji u kalendarskoj godini navrše 19 godina. Žene nisu obveznice, ali se mogu dragovoljno prijaviti, što je uvjet za ulazak u djelatnu vojnu službu ili pričuvu.
Prema podacima Ministarstva obrane, od 2008. do danas dragovoljnom vojnom osposobljavanju pristupilo je 1 767 žena, a trenutno ih je 35 na obuci. Udio žena među djelatnim vojnim osobama iznosi 14,74 %, što Hrvatsku svrstava ispred nekih članica NATO-a koje nemaju rodno neutralni rok, ali još daleko od skandinavskih brojki.
Kako bi taj postotak rastao, Ministarstvo obrane donijelo je Plan djelovanja za promicanje ravnopravnosti spolova 2025.–2029., dok Nacionalni akcijski plan provedbe Rezolucije UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti predviđa dodatne mjere zapošljavanja žena u obrambenom sustavu.
Dok zemlje sjevera obavezom nastoje postići ravnotežu, Hrvatska se zasad oslanja na poticaje i dobrovoljni interes. Hoće li novi sigurnosni izazovi promijeniti i taj model, ostaje otvoreno pitanje – no već sada je jasno da se u maskirnim odorama sve češće vide i ženske siluete.