Ribolovac Josip Erceg iznenadio se neuobičajenim ulovom u sumrak pod Pelješkim mostom. Dok je skosavicom – varalicom namijenjenom lovu liganja i sipa – ciljano tražio glavonošce, na udici mu se našla slatkovodna pastrva težine oko jednog kilograma.
„Lovio sam lignje kao i uvijek kad sam osjetio nekakav čudan otpor. Očito nije bila ni lignja ni sipa nego riba, a kad sam je izvukao ostao sam iznenađen”, ispričao je Erceg. Pastrvu je odmah predao Institutu za more i priobalje na analizu, pa je ulov ostao nevagan. Znanstvenicima će trebati otprilike mjesec dana da utvrde točno podrijetlo ribe i potencijalni razlog njezina pojavljivanja u Jadranu.
Erceg pretpostavlja da je pastrva doplivala iz rijeke Neretve ili je morem došla putem podmorskih izvora, tzv. vrulja. Špekulacije su odmah preplavile društvene mreže, no konačnu riječ dat će rezultati laboratorijskih ispitivanja.
Sličan slučaj dogodio se prije nekoliko godina kada su lokalni ribolovci Ante i Pero Džono u uvali Jazine izvukli, prema fotografijama, također morsku pastrvu. Ipak, službenih potvrda o trajnom postojanju te vrste u Jadranu zasad nema.
Potočna pastrva (Salmo trutta) čini složeni skup populacija rasprostranjenih od Euroazije do Sjeverne Afrike. Poznata je i anadromna forma – morska pastrva – koja životni ciklus dijeli između rijeka Atlantika i otvorenog mora, no smatra se da u Jadranu nije prirodno prisutna. Budući da se domaći vodotoci često poribljavaju pastravom podrijetlom iz zapadne Europe, pojedini primjerci povremeno mogu dospjeti u more.
Je li Ercegov ulov iznimka ili signal šire pojave, znanstvenici će otkriti uskoro. Do tada, ribolovci pod Pelješkim mostom s nestrpljenjem će pratiti što će se sljedeće uhvatiti na njihove lignjolovke.