Europski pregovarači tvrde da su tijekom zadnjeg sastanka Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u Londonu doživjeli neviđeni pritisak iz Washingtona, uključujući izravne prijetnje osobnim posljedicama ako podupru uvođenje globalne karbonske pristojbe za brodove.
Prema riječima više dužnosnika Europske komisije, američki su ih kolege privlačili na razgovore u veleposlanstvo SAD-a u Londonu gdje su spominjali mogućnost ukidanja poslovnih aranžmana, zabranu viza članovima obitelji i uvođenje carina ili pristojbi u lukama. „Ljudi su pozivani u američko veleposlanstvo — zastrašivanje, prijetnje prekidom poslovanja, prijetnje da će obitelj izgubiti vize”, prenio je jedan europski diplomat.
Cilj pritiska bio je odgoditi prijedlog poreza na emisije stakleničkih plinova iz pomorskog prometa, koji podupiru gotovo sve članice EU-a. Iako Unija nema formalno glasovanje unutar IMO-a, njen je blok nastojao objediniti podršku državâ kako bi shema stupila na snagu 2026. godine.
Američka strategija jasno je najavljena uoči londonske konferencije. Uz prijetnje tarifama, pristojbama u lukama i viznim ograničenjima za posade, Washington je poručio da razmatra i „sankcije za dužnosnike koji promiču aktivističke klimatske politike”.
Dvije članice EU-a, Cipar i Grčka, usprotivile su se zajedničkoj liniji Bruxellesa te podržale jednogodišnje odgađanje mjere. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis inzistira da odluka nije plod američkog uplitanja: „Želim biti potpuno jasan … nisam razgovarao s predsjednikom Trumpom o tome.”
Prema navodima više delegata, američki ministar energetike Chris Wright i ministrica poljoprivrede Brooke Rollins telefonom su kontaktirali više od 20 država, uključujući karipske otočne zemlje kojima su, tvrdi jedan zapadni diplomat, zaprijetili carinama ukoliko ne podrže odgodu.
Sastanak je na koncu, tijesnom većinom, izglasovao jednogodišnje kašnjenje – potez koji mnogi u Bruxellesu vide kao gotovo smrtonosni udarac prijedlogu i veliku pobjedu Bijele kuće. „Američki pritisak stvorio je atmosferu straha i kaosa koja je na kraju dovela do odgode”, ocijenio je stručnjak za pomorsku politiku Christiaan De Beukelaer. On upozorava da „prijetnje državama potkopavaju multilateralizam kakav poznajemo od Drugog svjetskog rata”.
Glasnogovornik State Departmenta odbio je komentirati „privatne diplomatske razgovore”. No američki državni tajnik Marco Rubio u autorskom je tekstu ustvrdio da je odgoda dokaz kako „prava diplomacija vođena nacionalnim interesom može zaustaviti neodgovorne birokratske sheme” te najavio da će SAD i ubuduće okupljati širu koaliciju protiv sličnih prijedloga.
Među otočnim državama, koje zbog rasta razine mora najglasnije zagovaraju rezanje emisija, pritisak je dočekan s ogorčenjem. Vanuatski ministar klime Ralph Regenvanu nije skrivao frustraciju: „Ovdje se odvija potpuna lakrdija.”
Premda su oštre taktike sastavni dio međunarodnih pregovora, diplomati kažu da ovakva razina osobnih prijetnji predstavlja rijedak i opasan presedan, dodatno zatežući veze između Sjedinjenih Država i Europske unije u pitanju klimatske politike.
