Vlada je prihvatila Plan upravljanja migracijama i azilom do 2030. kojim postavlja pet strateških ciljeva:
- održivo upravljanje migracijama i sprječavanje nezakonitih kretanja;
- učinkovit i pravedan sustav međunarodne zaštite uz sprječavanje zlouporaba;
- poticanje zakonitih migracija i legalnih načina dolaska;
- unaprjeđenje integracije i socijalne uključenosti osoba s odobrenom zaštitom;
- jačanje partnerstava s trećim zemljama te regionalne i bilateralne suradnje.
Uz strategiju je usvojen i Akcijski plan do 2027., a nositelj većine mjera je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio je da je dokument „izrađen prema predlošku Europske komisije kako bi se osigurala usporedivost nacionalnih strategija”, budući da Pakt EU-a o migracijama i azilu stupa na snagu u lipnju 2026.
Za provedbu Pakta Bruxelles je odobrio hrvatsku financijsku omotnicu nešto veću od 140 milijuna eura: 37,4 milijuna ide u Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF), a 102,6 milijuna u Instrument za upravljanje granicama i viznu politiku (BMVI). Ostatak će se pokriti iz državnog proračuna.
Demograf Dražen Živić upozorava da će migrantski pritisak rasti jer „krizna žarišta nisu nestala, a demografski procesi u tim područjima stvaraju golemi potencijal za iseljavanje”. Po njemu:
- potražnja za radnicima u Europi jest značajna, ali „nije tolika da baš svatko može doći legalno”;
- dio ljudi i dalje će posezati za krijumčarskim rutama jer je to profitabilan „biznis” koji obećava „kule i gradove”;
- nova istočna šengenska granica, pomaknuta ulaskom Rumunjske i Bugarske u Schengen, već donosi pad broja ilegalnih ulazaka u Hrvatsku, ali izazovi ostaju.
Živić ističe i sigurnosnu dimenziju: ilegalne rute često prolaze kroz polja i šume, čime se ugrožavaju i migranti i lokalno stanovništvo. Rješenje vidi u jačoj suradnji s trećim zemljama te u uklanjanju uzroka migracija, jer „žica na granici neće smanjiti broj ljudi u pokretu, nego bolji životni uvjeti u njihovim državama”.
Integracija kao dvosmjerna ulica
Prema Živiću, uspješna integracija traži angažman obiju strana: „I oni koji dolaze legalno raditi, i oni koje je nevolja natjerala na put, bolje će reagirati ako ih društvo prihvati.” Kao primjer navodi oko 20 000 Ukrajinaca koji trenutačno žive u Hrvatskoj: „Moramo im stvoriti uvjete da požele ostati i pomoći u demografskoj revitalizaciji, ali i oni moraju prihvatiti Hrvatsku.”
Plan upravljanja migracijama i azilom predviđa upravo takvu obostranu integraciju, jačanje legalnih kanala dolaska te čvršću kontrolu granica kako bi se smanjila nezakonita kretanja, dok se Europa priprema za novu eru migracijske politike nakon 2026.
