G7 je u subotu navečer postigao dogovor kojim Sjedinjene Države neće morati primjenjivati globalnu minimalnu stopu poreza na dobit od 15 %, potvrdilo je kanadsko predsjedništvo skupine. Prema riječima sudionika, kompromis je sklopljen kako bi se europski, kanadski, britanski i japanski koncerni zaštitili od prijetnji Washingtona trgovinskim odmazdama.
„Riječ je o časnom kompromisu jer nas spašava od automatskih odmazdi iz članka 899 velikog, lijepog zakona”, izjavio je talijanski ministar financija Giancarlo Giorgetti.
Sporazum dolazi usred napetih pregovora EU-a i SAD-a o trgovini, uoči roka 9. srpnja. Predsjednik Donald Trump zaprijetio je carinama do 50 % na europsku robu ako dogovor ne bude postignut.
Ključne točke dogovora • EU, Kanada, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo pristali su na izuzeće SAD-a kako bi izbjegli američki „porez osvete”. • Washington se zauzvrat obvezao odustati od tog nameta usmjerenog na zemlje koje, prema njegovu tumačenju, nepravedno oporezuju američke tvrtke. • Minimalna stopa od 15 % dio je OECD-ova aranžmana iz 2021., koji je podržalo gotovo 140 država; američki Kongres taj je sporazum ostavio neratificiranim.
Američki ministar financija Scott Bessent u četvrtak je na platformi X poručio da je od Senata i Zastupničkog doma zatražio brisanje članka 899 iz „One, Big, Beautiful Bill”. Taj bi članak omogućio automatske protumjere protiv zemalja koje uvode obvezni globalni porez.
Trumpova administracija posebno se usprotivila tzv. pravilu oporezivanja nedovoljno oporezovane dobiti, koje državama s poreznom stopom ispod 15 % nalaže preusmjeravanje neubrane porezne osnovice inozemstvu. Trump tvrdi da bi to „predalo američke porezne prihode drugim državama” i narušilo suverenitet.
Za europske države, osobito Francusku, popuštanje predstavlja velik ustupak. Ipak, jedan francuski dužnosnik poručuje da bi američki „porez osvete” bio „ogromno opterećenje” za francuske kompanije, pa se dogovorom stječe vrijeme za daljnje pregovore unutar OECD-a.
Europski povjerenik za poreze Wopke Hoekstra pozdravio je „znakove napretka G7 u međunarodnom oporezivanju”, ne otkrivajući detalje.
Dogovor G7 tako privremeno uklanja prijetnju carinskog rata, ali istodobno potkopava jednu od središnjih ideja globalne porezne reforme – jednak tretman multinacionalnih kompanija, bez obzira na to gdje posluju.