Bruxelles – Europska unija sprema se zatražiti od američkog predsjednika Donalda Trumpa da njegovo nedavno dogovoreno primirje između Izraela i Hamasa ni na koji način ne ugrozi buduću palestinsku državnost, pokazuje interni dokument europske diplomacije.
Prema četverostraničnom nacrtu koji je pripremala Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) uoči sastanaka ministara i čelnika država idućeg tjedna, cilj je „pojačati pozitivnu priču o rješenju s dvije države, uključujući isticanje uloge EU-a”. Dokument predviđa aktiviranje izravnih diplomatskih kanala prema Washingtonu kako bi se osiguralo da provedba aranžmana „ne naruši održivost Palestinske samouprave”.
Trump je prošlog tjedna objavio prekid vatre koji su prihvatili Hamas i vlada premijera Benjamina Netanyahua, otvarajući put za puštanje preživjelih izraelskih talaca i postupno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze. Bruxelles sada traži potporu država članica za ukidanje financijskih i gospodarskih zapreka palestinskim institucijama te pojačani pritisak na izraelske doseljenike koji ilegalno prisvajaju zemljište na Zapadnoj obali.
Uz SAD, EU kani uključiti Izrael, Egipat, Katar i Tursku „kako bi se dodatno izvršio pritisak na Hamas za potpunu provedbu plana”. Do kraja godine želi se osigurati „doprema pomoći u velikom obujmu u Gazu i unutar nje” te ponovno rasporediti civilnu misiju EU-a na graničnom prijelazu Rafah (EUBAM) kao treću stranu koja bi nadzirala prolazak ljudi. Ako članice daju zeleno svjetlo, EU bi nadzirao i protok roba.
Bruxelles također pokušava uvjeriti Izrael da ukine ograničenja za humanitarne organizacije na palestinskim područjima. Dugoročno, Unija planira pomoći u razminiranju, obnovi razorene Gaze, investicijama i olakšavanju trgovine. Program studentske razmjene „Erasmus” predviđen je kao alat za izgradnju povjerenja među zajednicama.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još je u rujnu najavila sankcije pojedinim izraelskim ministrima i smanjivanje gospodarske suradnje zbog humanitarne krize u Gazi. No provedba tih mjera sada bi mogla stati, jer pojedine prijestolnice drže da je američki sporazum promijenio geopolitičke okolnosti. Države koje su zagovarale oštriji pristup izražavaju nezadovoljstvo zbog odugovlačenja.
Idući tjedni pokazat će hoće li Unija uspjeti iskoristiti nastalu dinamiku i pretvoriti prekid vatre u trajni proces koji vodi prema rješenju s dvije države – cilju koji europska diplomacija u dokumentu ocjenjuje ključnim za „trajan mir i sigurnost cijele regije”.
