Domaći kapital lani je prvi put odigrao glavnu ulogu na hrvatskom tržištu komercijalnih nekretnina. Prema najnovijoj analizi tvrtke Avison Young, udio hrvatskih ulagača u ukupnom volumenu transakcija dosegnuo je rekordnih 59 posto – dvostruko više nego godinu prije, kada je iznosio 29 posto.
Ukupno su hrvatski investitori u 2024. kupili poslovne nekretnine vrijedne oko 200 milijuna eura. Stručnjaci ističu da upravo ta grupa osigurava likvidnost i stabilnost jer olakšava izlazne strategije postojećih vlasnika te smanjuje ovisnost o inozemnom kapitalu. Pritom se tržište posljednjih godina sofisticiralo: pojavilo se više upravitelja imovinom specijaliziranih za komercijalne nekretnine, a raste i broj fondova spremnih ulagati u ovaj segment.
Najtraženija su bila pojedinačna ulaganja do 15 milijuna eura. Ipak, analitičari očekuju da bi, s daljnjom akumulacijom kapitala i jačanjem domaćih fondova, hrvatski ulagači uskoro mogli konkurirati strancima i u najvećim transakcijama.
Manjak velikih projekata srušio je ukupan promet
Vrijednost tržišta komercijalnih nekretnina prošle je godine iznosila 340 milijuna eura – čak 60 posto manje nego 2023. Razlog nije slabija potražnja nego nedostatak ponude skupljih investicijskih nekretnina. Godišnji promet inače oscilira između 400 i 900 milijuna eura, a u prosjeku se proda četrdesetak objekata čija je pojedinačna vrijednost viša od milijun eura.
Trend manje aktivnosti prenio se i na ovu godinu: u prvih šest mjeseci 2025. zaključen je tek stotinjak milijuna eura vrijedan volumen, što se uklapa u uobičajeni obrazac slabijih rezultata u prvoj polovici godine.
Kad su u pitanju inozemni igrači, najaktivniji su bili ulagači iz Mađarske s udjelom od 18 posto, dok su ih pratili investitori iz Poljske, Slovenije i Njemačke.
Sve veća zastupljenost domaćeg kapitala, zaključuju analitičari, mogla bi dugoročno smanjiti volatilnost tržišta i ubrzati realizaciju velikih projekata čim se pojave na tržištu.