Iako ih inflacija i dalje sustiže, strani gosti očito ne odustaju od Jadrana. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene u hrvatskim restoranima i hotelima u lipnju su porasle 2,5 % u odnosu na svibanj, a na godišnjoj su razini više 8,5 %. Eurostat pritom svrstava Hrvatsku među lidere poskupljenja u turizmu – s 8,8 % rasta priključili smo se Slovačkoj (9,5 %) i Estoniji (9,3 %), dok su Španjolska, Portugal i Malta zabilježile tek oko 4 %.
Brojevi otkrivaju i da je prošlogodišnje poskupljenje bilo još snažnije: u lipnju 2023. rast je dosegnuo 10,1 %, a godinu prije gotovo 19 %. Unatoč usporavanju, Hrvatska i dalje drži neslavno visoko mjesto na ljestvici europskih poskupljenja.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina prije početka špice poručio je da sezona „nije vrijeme za naglašavanje skupoće”, no premijer Andrej Plenković ovoga je tjedna opet podsjetio sektor da pazi na cjenike: „I sljedeće će godine biti sezona, pa razmislite što vam je pametno.” Cijene će biti jedna od glavnih tema idućeg tjedna na Vijeću za turizam u Hvaru.
Pritom statistike o prometu izgledaju idilično. Sustav eVisitor bilježi 3,3 milijuna turista u lipnju – 11 % više nego lani – te 16,3 milijuna noćenja, skok od 14 %. U prvih šest mjeseci zabilježeno je 7,6 milijuna gostiju (+5 %) i gotovo 30 milijuna noćenja (+4,3 %).
Ipak, terenska slika nije jednako ružičasta. Ugostitelji upozoravaju na „enormne ulazne troškove” i česte korekcije dobavljačkih cjenika usred sezone. Privatni iznajmljivači ove su godine uglavnom zaustavili val poskupljenja, ali tvrde da se pritisak sad seli na restorane i kafiće. Svi prst upiru u maloprodaju: iste namirnice na jadranskim policama koštaju i dvostruko više nego u istim lancima u Njemačkoj.
Turisti zauzvrat postaju snalažljiviji – sve češće na odmor dolaze s prepunim prtljažnicima hrane, pa srpanj, kažu akteri, pokazuje „rahliji” tempo rezervacija. Hoće li se poskupljenja nastaviti ili će tržište konačno povući ručnu, tema je koja će, čini se, obilježiti i ostatak sezone.
