Geopolitička drama oko Grenlanda pritisnula je svjetske burze i prošlog je tjedna zadržala glavne indekse gotovo na mjestu.
• Wall Street: Dow Jones pao je 0,3 % na 49 358 bodova, S&P 500 oslabio 0,4 % na 6 940 bodova, a tehnološki Nasdaq spustio se 0,7 % na 23 515 bodova. • Europa: londonski FTSE porastao je 1,1 % (10 235 bodova), frankfurtski DAX dodao 0,1 % (25 297 bodova), dok je pariški CAC izgubio 1,25 % (8 258 bodova).
Ključni razlog opreza investitora ostaje inzistiranje američkog predsjednika Donalda Trumpa na preuzimanju kontrole nad Grenlandom. Washington planira taj arktički otok priključiti svojoj sigurnosnoj zoni zbog strateškog položaja i bogatih rudnih ležišta. U petak je Trump zaprijetio carinama zemljama koje se tome suprotstave, a nije isključio ni uporabu sile. Kao odgovor, nekoliko europskih država, na zahtjev Danske, rasporedilo je manji kontingent vojnika na otok.
Uz politički rizik, domaće je tržište poremetila i predsjednikova ideja da se kamate na kreditne kartice ograniče na 10 %. Financijski sektor osjetio je pritisak premda su neke banke objavile bolje-od-očekivanih kvartalnih rezultate.
Tehnološke dionice dobile su kratkotrajan poticaj nakon što je tajvanski proizvođač čipova TSMC izvijestio o rekordnoj zaradi, što potvrđuje snažnu potražnju za poluvodičima u razvoju umjetne inteligencije. Ipak, šire gledano, tehnološki sektor nije značajno napredovao jer ulagači strahuju od precijenjenosti nakon višegodišnjeg rasta.
Ulagački fokus sada se seli na sezonu objave financijskih izvješća, koja će dati jasniji signal nose li geopolitički potresi i rastući troškovi kapitala dublje pukotine u rezultatima kompanija.
