Francuski predsjednik Emmanuel Macron danas u pomorskoj bazi Île Longue u Bretanji predstavlja ažuriranu doktrinu francuskog nuklearnog odvraćanja, potaknuto ruskom agresijom i rastućim sumnjama u američku zaštitu.
Francuska – jedina nuklearna sila unutar Europske unije – trenutačno raspolaže s oko 290 bojevih glava, četvrtim po veličini arsenalom na svijetu. Iako se Europa desetljećima oslanjala na američki nuklearni kišobran, rat u Ukrajini i nepredvidljivost povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću potaknuli su raspravu o jačanju vlastitih kapaciteta.
Najava „značajnih promjena” Član Macronova tima najavio je „prilično značajne promjene i razvoj događaja”, no detalji se čuvaju do samog govora. Očekuje se da će predsjednik ponuditi modele kako bi francuske snage strateškog odvraćanja mogle štititi i druge europske zemlje.
Proširenje suradnje Macron je već signalizirao mogućnost „posebne suradnje, zajedničkih vježbi i zajedničkih sigurnosnih interesa s određenim ključnim zemljama”. Lani je čak otvorio vrata stacioniranju francuskih zrakoplova naoružanih nuklearnim oružjem na teritoriju partnerskih država.
Ključna uloga Londona Pitanje sigurnosti ne može zaobići Ujedinjeno Kraljevstvo, koje nakon Brexita ostaje druga europska nuklearna sila. Bernard Rogel, glavni Macronov vojni savjetnik, smatra da će Pariz i London morati „zajedno razmisliti” kako objediniti svoje kapacitete u „odlučniju europsku obranu”.
Kontekst globalnih arsenala Dok Rusija i Sjedinjene Države raspolažu s nekoliko tisuća bojevih glava, europske zalihe djeluju skromno. No u Parizu vjeruju da i ograničen, ali vjerodostojan arsenal može odvratiti potencijalnog agresora – posebice ako je riješen problem zajedničkog zapovijedanja i jasne političke volje.
Današnji govor u Île Longueu stoga se promatra kao test: hoće li Francuska ponuditi realan nuklearni kišobran kontinentu ili tek signalizirati ambiciju preuzimanja liderske uloge u europskoj obrani.
