Izbijanje regionalnog sukoba nakon američko-izraelskog napada na Iran moglo bi naglo promijeniti dosadašnju otpornost globalnoga gospodarstva. Presudno je pitanje hoće li Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 % svjetske nafte, ostati otvoren.
„Nafta je kritični kanal”, upozorava Neil Shearing, glavni ekonomist Capital Economicsa. Stručnjaci razmatraju dva scenarija:
- Potpuno zatvaranje tjesnaca – Edward Fishman procjenjuje da bi to bio „ogroman šok za globalnu cijenu nafte” koji bi barel Brent podigao iznad 100 USD.
- Djelomična blokada uz obustavu iranskoga izvoza – realniji, ali i dalje bolan skok cijene prema najmanje 80 USD.
Brent je već dosegnuo 73 USD, 12 % više nego prije mjesec dana, dok OPEC-ovo najavljeno povećanje proizvodnje od 206 tisuća barela dnevno ne zadovoljava potražnju.
Posljedice po ključna gospodarstva • Sjedinjene Države: iako danas uvoze samo 17 % potrebne energije, "nagli rast globalnih cijena nafte može nanijeti bol američkim potrošačima i kompanijama", upozorava James Knightley iz ING-a. Skok barela na 100 USD mogao bi inflaciju s 2,4 % pogurati iznad 4 %, otežavajući Fedu planirano rezanje kamata. • Barclays računa da „svakih 10 USD trajnog poskupljenja nafte skida 10 do 20 baznih bodova rasta u idućih godinu dana”. Cijena od 120 USD značajno bi ugrozila i američku i svjetsku ekspanziju, a jači dolar bio bi gotovo sigurna posljedica. • Azija: Kina, Indija, Japan i Južna Koreja kupuju više od 80 % nafte i LNG-a koji prolaze tjesnacem; rast cijena snažno bi pritisnuo njihove bilance. • Europa: suočila bi se s poskupljenjem sirove nafte i LNG-a. Inflacija u eurozoni zasad je 1,7 %, no Engleska banka, upozorava Hetal Mehta iz St James’s Placea, možda će morati odgoditi snižavanje kamata dok se ne razbistri koliko će dugo trajati pritisak na energente.
Tržišta su već nervozna. Dionice američkih banaka zabilježile su najveći dnevni pad od prošlogodišnjeg tarifnog šoka, a tehnološki sektor gubi više od tri posto u veljači. Ipak, neki analitičari podsjećaju da je svjetsko gospodarstvo do sada pokazivalo „nevjerojatnu otpornost” unatoč geopolitičkim potresima.
Hoće li se ta izdržljivost zadržati ovisit će, više nego o ičemu drugom, o tankom morskom prolazu koji povezuje Perzijski zaljev i ostatak svijeta.