Dok napetosti u Hormuškom tjesnacu i dalje koče prolazak stotina brodova, hrvatski su pomorci postali još vrednija roba na svjetskom tržištu rada.
Ispred Hormuza trenutno čeka i teretnjak „Astarea” Atlantske plovidbe. Posada je, prema riječima voditeljice odnosa s javnošću u Tankerskoj plovidbi Sanje Putice, dobro opskrbljena i u stalnom je kontaktu s kompanijom.
„Situacija na brodu je dobra i sigurna… mi ćemo se ponašati kao i svi ostali i čekati najsigurnije uvjete plovidbe”, poručuje Putica.
Unatoč ratnoj krizi, pomorska karijera privlači sve više mladih. Na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku održan je Dan pomorskih karijera, a broj upisanih raste iz godine u godinu. Čak troje od četvero studenata mjesto na brodu dobije odmah nakon studija.
„Kadra nema dovoljno. Traži se sve – od kadeta do zapovjednika broda”, ističe dekan fakulteta izv. prof. dr. sc. Srđan Vujičić. Kompanije, dodaje, već na fakultetu obilaze buduće pomorce u potrazi za novom radnom snagom.
Putica potvrđuje potražnju: traže se ponajprije „niža zvanja”, ali i časnici, a hrvatski se časnici na brodovima drže „u kontinuitetu” jer ih poslodavci posebno cijene.
Za dubrovačke srednjoškolce, život na moru logičan je izbor. „Kod mene, na otoku, svi idu na brod”, kaže maturant Paolo, dok ga kolega Loren slijedi očevim stopama: „Tata je bio pomorac pa sam i ja odlučio isto.”
Kruh sa sedam – ili zbog Hormuza čak i osam – kora donosi visoke plaće i poboljšane radne uvjete. A kriza u tjesnacu samo je još jednom podsjetila koliko je slobodan protok brodova ključan za globalno gospodarstvo – i koliko su hrvatski pomorci u toj slagalici traženi i cijenjeni.