Novo istraživanje Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara (ACFE Hrvatska) uz potporu EY-a otkriva da su u 2025. najraširenije financijske prijevare u Hrvatskoj i dalje klasični oblici – protupravno prisvajanje imovine i mito te korupcija – ali s primjetno većim financijskim posljedicama.
• Protupravno prisvajanje imovine čini 57 % svih zabilježenih incidenata. • Mito i korupcija zauzimaju drugo mjesto s 24 %, no njihov je udio u padu u odnosu na 2022. (31 %). • Medijan gubitka po jednom incidentu popeo se s 100 000 na 150 000 eura, što upućuje na „sve sofisticiranije i organiziranije prijevarne obrasce”, upozorava predsjednik ACFE-a Ivan Kovačević.
Promjena strukture prisvajanja: • Udjel slučajeva koji uključuju gotovinu pao je s 84 % na 57 %. • Prisvajanje fizičke imovine – zaliha i opreme – poraslo je s 31 % na 52 %, naglašavajući slab nadzor nad materijalnom imovinom.
Stabilni, ali opasni digitalni rizici: • Kibernetičke prijevare ostaju na 22 %. • Umjetna inteligencija sudjeluje u 21 % potvrđenih incidenata; 18 % organizacija sumnja na AI-generirane lažne poruke i phishing kampanje.
Počinitelji i rani znaci: • U 44 % slučajeva riječ je o članovima izvršnog menadžmenta ili uprave. • Najčešći crveni alarm je život iznad stvarnih financijskih mogućnosti, a slijede odbijanje podjele dužnosti i kronična razdražljivost.
Uzroci prijevara: • Nedostatak internih kontrola (23 %) i njihovo zaobilaženje (21 %) ostaju ključni čimbenici. • Dodatni pritisci uključuju manjak svijesti o prijevarama, ciljeve „po svaku cijenu” i koluziju među zaposlenicima.
Zaključak istraživača je jasan: organizacije moraju pojačati interne kontrole, kulturu etike i sustave upravljanja rizicima ako žele ublažiti rastuće gubitke i spriječiti sve složenije prijevarne sheme.