Cijene plemenitih metala u petak, 27. veljače, poslale su dramatično upozorenje globalnim tržištima. Zlato je tijekom dana dosegnulo 5 278 dolara po unci, što predstavlja skok od 2 %, dok je srebro poraslo čak 7,6 % na 93,7 dolara po unci. Već idućeg dana uslijedio je zajednički američko-izraelski napad na Iran, čime se potvrdilo da su ulagači uoči sukoba tražili utočište u tradicionalnim zaštitnim imovinama.
Analitičari sada očekuju tzv. „gap-up” otvaranje tržišta u ponedjeljak. Procjene govore da bi zlato moglo testirati raspon od 5 300 do 5 350 dolara po unci, dok bi srebro moglo skočiti na 95 do 98 dolara. Daljnji potezi cijena ovisit će prije svega o mogućem širenju sukoba na Bliskom istoku, ali i o posljedicama za cijenu nafte, inflaciju te šire globalno gospodarstvo.
Jedna od ključnih neizvjesnosti jest hoće li eventualno zatvaranje Hormuškog tjesnaca – kroz koji prolazi oko 25 % svjetske nafte – izazvati šok bez presedana i dodatno poljuljati povjerenje u američki dolar. Dio tržišnih stručnjaka već upozorava da se dolar sve manje percipira kao sigurno utočište, a sve više kao izloženost dodatnom riziku.
Geopolitička dimenzija krize uključuje i Peking. Za razliku od ranije venezuelanske epizode, gdje je Kina ostala suzdržana, moguća blokada iranskog izvoza nafte mogla bi je potaknuti na oštriji odgovor. Umjesto vojnog angažmana, kineske bi vlasti, navodi se u analizama, mogle posegnuti za masovnom prodajom američkih državnih obveznica i ograničiti izvoz srebra i rijetkih metala – potez koji bi dodatno uzdrmao financijska tržišta.
Za sada, tržišta su se povukla u zlato i srebro kao prvu crtu obrane od neizvjesnosti. Koliko će dugo taj štit trajati, odlučit će brzina i razmjeri političkog odgovora na novonastali sukob.