Američko-izraelski napadi na Iran raspirili su bojazan da bi novi val nasilja na Bliskom istoku mogao katapultirati cijene sirove nafte i gurnuti svjetsko gospodarstvo u recesiju.
Prema navodima iz Teherana, Sjedinjene Države u subotu su započele „velike borbene operacije” neposredno nakon što je Izrael izveo udar na područje oko iranske prijestolnice. Samo nekoliko sati kasnije iranska Revolucionarna garda upozorila je brodove u tjesnacu Hormuz da „nijedan tanker neće proći” kroz taj ključni pomorski koridor.
Hormuz je najuže grlo globalne trgovine naftom: zatvaranje bi zaustavilo do 15 milijuna barela dnevno, što je oko petine svjetske potrošnje. Analitičari procjenjuju da bi, u najcrnjem scenariju, cijena barela mogla skočiti s približno 67 na čak 100 američkih dolara.
Takav šok smjesta bi se pretočio u skuplje gorivo, podigao inflaciju i otežao ionako krhak oporavak razvijenih gospodarstava. Kućanstva bi se suočila s novim valom poskupljenja, dok bi središnje banke mogle biti prisiljene zadržati visoke kamatne stope dulje nego što se očekivalo.
Glavni analitičar za robe financijske grupe SEB Bjarne Schieldrop upozorava na politički rizik: „It has become quite clear now that this is the biggest bluff in history and it has gone horribly wrong. Now it is difficult for Trump to back down and pull out all his gunboats and fighter jets without losing face.”
Tržišta zasad prate situaciju, a svaki daljnji korak Teherana—posebice formalna objava blokade Hormuza—mogao bi definirati putanju nafte i globalne ekonomije u nadolazećim tjednima.