Hrvatska je 2023. godine u umjetnu inteligenciju uložila više od 1,2 milijarde eura, no lavovski dio tog iznosa otišao je na opremu i infrastrukturu, a ne na ljude i istraživačke kapacitete. Upravo se taj nerazmjer u novom broju publikacije „Osvrt” Instituta za javne financije ističe kao glavna slabost domaće digitalne tranzicije: bez stručnjaka i znanja, ni najmodernija tehnologija ne može donijeti očekivane ekonomske i društvene koristi.
Analitičarka Matea Cvjetković podsjeća da je ulaganje u ljudski potencijal presudno za punu primjenu umjetne inteligencije. U praksi, međutim, Hrvatska na AI troši prosječno 320 eura po stanovniku – bitno manje od europskog prosjeka od 574 eura – pa se nalazi među zemljama koje zaostaju za digitalnim predvodnicama kontinenta.
Na razini cijele Europske unije 2023. je u umjetnu inteligenciju usmjereno oko 257 milijardi eura, pri čemu je osobito snažan rast zabilježen nakon 2019. Najveći skok vidljiv je u kategoriji ulaganja u podatke i opremu, koja su u posljednjih desetak godina narasla s relativno skromnih vrijednosti na gotovo 100 milijardi eura. Ipak, rast nije ravnomjerno raspoređen: Njemačka, Francuska, Nizozemska i Italija predvode, dok se manja gospodarstva, uključujući Hrvatsku, bore održati korak.
Stručnjaci upozoravaju da će se bez jačeg financiranja istraživanja i razvoja, kao i usavršavanja domaćih stručnjaka, Hrvatska teško približiti europskim liderima u umjetnoj inteligenciji. Trenutačna struktura ulaganja pokazuje da se ključno pitanje ne odnosi na količinu novca, nego na to gdje i u koga se taj novac usmjerava.