Nitko ne bi smio skrivati da proživljava burnout, poruka je sudionika panela „Od burnouta do životne ravnoteže. Gdje nestaje sreća zaposlenika?” održanog na jednoj HR konferenciji u Zagrebu.
Predavačica Hrvojka Kutle (Spirala izvrsnosti) objasnila je da izgaranje „nije stvar glave, već promjene u tijelu, koje tijelo šalje kada je već kasno”. Glava, kaže, racionalizira i potiskuje emocije, dok tijelo porukom „dosta je” prisiljava na promjenu.
Edvard Varda (Undonditional) naglasio je zajedničku odgovornost: kompanije i menadžeri moraju brinuti o ljudima jednako kao što zaposlenici moraju čuvati sebe. „Nije cilj samo rasti u brojkama, nego i u ljudima koji za vas rade”, zaključio je.
Barbara Raguž Pečur iz HZJZ-a upozorila je da bi bez toksičnog radnog okruženja izgaranje bilo rjeđe. Istraživanje u javnim službama pokazalo je da gotovo 30 % zaposlenih ima zabrinjavajuće simptome. Kao primjer preventivnih mjera navela je kampanju „digitalni detox” koja potiče odmak od ekrana i resetiranje nakon radnog dana.
Na vlastito iskustvo osvrnuo se poslovni komunikacijski trener Ante Mihaljević. Ignorirao je simptome sve dok apatija nije prešla u gotovo depresivno stanje. Danas o tome govori otvoreno kako bi skinuo stigmu: „Burnout je mnogo ozbiljniji nego što se često misli i zahtijeva stručan pristup.”
Dario Mišković (Medical Yoga centar) istaknuo je da dugotrajni stres polako nagriza tijelo i psihu. „Ako izgorimo, korporacija će nas zamijeniti; mi sebe ne možemo. Zato smo prvi odgovorni brinuti se o svom fizičkom i mentalnom zdravlju.”
Zajednička nit svih govornika jest poziv na ranije prepoznavanje signala, otvoren razgovor o mentalnom zdravlju i podjednaku uključenost zaposlenika, menadžmenta i javnog sektora u suzbijanje izgaranja.