Prosječna cijena stambenog kvadrata u Europi prema najnovijim podacima brojnih tržišnih analitičara doseže rekordne razine, a jaz između zapada i istoka kontinenta ostaje dubok. Na listi 50 najskupljih gradova dominiraju zapadnoeuropske metropole, no u društvo ulaze i tri hrvatska grada – Dubrovnik, Split i Zagreb – čime se potvrđuje da je domaće tržište nekretnina cjenovno sve bliže onome na bogatijem dijelu kontinenta.
- Monako – 51 967 €
- London – 18 000 €
- Pariz – 15 500 €
- Ženeva – 14 800 €
- Zürich – 13 900 € …
- Milan – 5 701 €
- Dubrovnik – 5 601 €
- Split – 5 258 € …
- Zagreb – 2 680 €
Zapad i sjever Europe i dalje drže vrh: London, Zürich i München prelaze 10 000 eura po kvadratu, a Monako s prosječnih 51 967 eura ostaje planetarni rekorder. Visoke cijene prate snažna gospodarstva, ograničen prostor za gradnju i priljev visoko plaćenih stručnjaka.
Na suprotnoj strani, u Budimpešti, Beogradu ili Sofiji stan se prosječno plaća između 2 000 i 3 000 eura, dok Skoplje, Tirana i Priština ostaju među najpovoljnijima na kontinentu. Razlika, naglašavaju stručnjaci, ne odražava samo cijenu kvadrata nego i širi raskorak u primanjima, infrastrukturi i potražnji.
Hrvatska specifičnost Iako su zemlje u hrvatskom susjedstvu i dalje osjetno jeftinije, domaće tržište pokazuje izrazito „zapadnjačke” cijene. Dubrovnik se svrstao ispred Bruxellesa i Rima, Split je skuplji od Frankfurta, a Zagreb, iako znatno jeftiniji od obalnih rivala, s 2 680 eura premašuje mnoge istočnoeuropske prijestolnice.
Analitičari predviđaju da će se jaz između istoka i zapada postupno smanjivati jer se ekonomije središnje i jugoistočne Europe ubrzano jačaju, infrastruktura modernizira, a strani investitori otkrivaju nova tržišta. No trenutačno, kupnja stana u Hrvatskoj sve je teža misija za prosječan džep – osobito na obali gdje kvadrati konkuriraju cijenama najvećih europskih metropola.