Kapitalizam je ponovno prošao test otpornosti. Novo istraživanje Gallupa provedeno od 1. do 20. kolovoza na više od 100 000 Amerikanaca pokazalo je da 54 posto ispitanika i dalje gleda pozitivno na kapitalizam, šest postotnih bodova manje nego 2021. godine. Istodobno, 39 posto anketiranih ima pozitivan stav prema socijalizmu, udio koji se od 2010. gotovo nije mijenjao.
Posebno se ističu stranačke razlike: među pristašama Demokratske stranke prvi put je većina (58 %) negativno nastrojena prema kapitalizmu, dok njih 66 posto izrazito podržava socijalizam. Ta promjena povezuje se s javnim nastupima istaknutih demokratskih socijalista poput senatora Bernieja Sandersa i zastupnice Alexandrije Ocasio-Cortez, koji zagovaraju snažniju ulogu države u gospodarstvu.
Povijest kriznog preživljavanja
Ekonomske krize pratile su kapitalizam od Velike depresije do kraha 2008., podsjeća se u analizi. Još 1984. Ronald Reagan spasio je banku Continental Illinois najvećom državnom financijskom intervencijom dotad, a kriza 2007./2008. odnijela je više od 2,6 milijuna radnih mjesta u SAD-u, što je dovelo do „najveće financijske krize od Velike depresije”. Usprkos kolapsima, sustav se svaki put oporavio, navodi se u tekstu.
Različite inačice kapitalizma
Ugledni ekonomist Branko Milanović razlikuje liberalni model, čiju jezgru čine Sjedinjene Države, od „političkog kapitalizma” kakav prakticira Kina. Demokracija s plutokratskim utjecajem obilježje je američke verzije, dok je u Kini država ta koja kontrolira kapital. Razlike su, kaže Milanović, ponajprije političke, ne ekonomske.
O položaju jugoistočne Europe ističe:
„U mnogim zemljama svijeta ne postoje tako 'čiste' situacije kao u SAD-u ili Kini … Ali većina zemalja bivše Jugoslavije ipak je bliža liberalnom kapitalizmu nego političkom, iako je i ovdje veliki problem korupcija, uključujući i korupciju u političkom sustavu, te slaba vladavina prava.”
Tri krize liberalnog poretka
Karlo Jurak detektira tri udarna vala protiv liberalizma u posljednja tri desetljeća: teroristički napad 11. rujna 2001., financijsku krizu 2007./2008. i migrantski val 2015. godine, uz Brexit i izbor Donalda Trumpa kao dodatne potrese. Unatoč tim udarima, kapitalistički okvir ostao je globalno prevladavajući.
Hrvatska: mješavina modela
Nakon tranzicije devedesetih, Hrvatska je uspostavila ekonomiju koja kombinira klasična tržišna načela s elementima "ortačkog", neoliberalnog i državnog kapitalizma. Iako kritičari upozoravaju na sporost reformi i korupciju, zemlja je postupno stabilizirala financijski sustav i podigla životni standard.
Korijeni i budućnost
Adam Smith, čija se ostavština i danas iščitava, zagovarao je jake kontrole protiv monopola i društvenu osjetljivost, podsjeća se u tekstu. Takva tumačenja omogućuju da ga jednako prizivaju i lijevi i desni mislitelji, pa kapitalizam, premda ranjiv, nastavlja prilagodbu.
Zaključak Gallupa da Amerikanci i dalje većinski podupiru slobodno poduzetništvo pokazuje da „žilava zvijer” nije na izdisaju. Promjene u raspoloženju, politički zaokreti i povremeni potresi zasad nisu ugrozili njegovu globalnu dominaciju – barem ne još.