Rast cijena kruha, mlijeka, mesa i povrća koji građani već mjesecima osjećaju u trgovinama ima dublji uzrok od same inflacije. Dok se pozornost javnosti uglavnom zadržava na blagajnama, poljoprivrednici tvrde da se ključna bitka vodi na oranicama – zbog naglog poskupljenja i povremene nestašice umjetnih gnojiva.
Prema njihovim riječima, tržište gnojiva potresaju poremećaji u cijeloj Europskoj uniji. Opskrbni lanci su pod pritiskom, a troškovi mineralnih dodataka za tlo skočili su do razina koje mnogi proizvođači više ne mogu lako pratiti. Upozoravaju da bi posljedice mogle biti dugoročne: manji prinosi, dodatni rast otkupnih cijena i trajno skuplja potrošačka košarica.
„Ako nemamo dovoljno gnojiva ili su ona preskupa, prinos je niži, a time i cijena konačnog proizvoda veća”, ističu domaći stručnjaci. Dodaju da Hrvatska, iako manja članica EU, osjeća isti pritisak kao i veći poljoprivredni sustavi Unije.
Na terenu se već bilježe prvi znakovi. Poljoprivrednici odgađaju ili smanjuju gnojidbu, što može ugroziti kvalitetu i količinu uroda. U kombinaciji s globalnim krizama – od energetskih tržišta do geopolitičkih napetosti – to čini recept za daljnji udar na džepove potrošača.
Struka stoga poziva na brzu prilagodbu: diversifikaciju nabavnih kanala, korištenje organskih gnojiva gdje je moguće te jače državne poticaje kako bi se spriječio pad proizvodnje. Bez toga, upozoravaju, Hrvatsku bi mogla zadesiti situacija u kojoj se cijene osnovnih namirnica „vinu u nebo”, dok domaća polja ostaju nedovoljno nahranjena.
Za sada ostaje otvoreno pitanje hoće li se tržište stabilizirati prije iduće sjetve. No poruka s terena je jasna: kriza umjetnih gnojiva više nije tiha pozadinska prijetnja – već faktor koji već sada oblikuje račun potrošača i budućnost hrvatske poljoprivrede.