Val kritika iz Azije, Afrike i Latinske Amerike dočekao je zajedničku vojnu operaciju Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, koja je kulminirala ubojstvom iranskoga vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija.
• Kina je poručila da je „neprihvatljivo otvoreno ubijati čelnika suverene države”, osuđujući napad kao kršenje međunarodnog poretka.
• Pakistan je izrazio sućut Teheranu; premijer Shehbaz Sharif naglasio je kako međunarodno pravo zabranjuje ciljanje šefova država.
• Predsjednik Južnoafričke Republike Cyril Ramaphosa dovodi u pitanje „preventivni” izgovor za rat: „Samopomilovanje dopušteno je tek nakon oružane invazije; političke probleme nije moguće riješiti bombama.”
• Brazil je upozorio da su napadi izvedeni usred mirovnih pregovora o iranskom nuklearnom i raketnom programu, ocjenjujući dijalog „jedinim održivim putem prema miru”.
• Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan napade je nazvao „isprovociranim” od izraelskoga premijera Benjamina Netanyahua.
• Omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi, koji je dan prije tvrdio da je sporazum nadohvat ruke, upozorio je Washington: „Ovo nije vaš rat — nemojte se još dublje uvući.”
• Kuba drži da „SAD i Izrael ponovno ozbiljno ugrožavaju regionalni i međunarodni mir, stabilnost i sigurnost”.
• Malezija inzistira da se „sporovi moraju rješavati dijalogom i diplomacijom”.
• Indonezija „duboko žali” zbog propasti pregovora; predsjednik je ponudio posjet Teheranu radi ponovnog pokretanja razgovora, dok Vijeće ulema traži povlačenje Jakarte iz planirane međunarodne mirovne sile za Gazu.
Mnogi analitičari u državama globalnog juga vide aktualni sukob kao kolonijalni pokaz mišića i podsjećaju da je Međunarodna povelja UN-a jasno ograničila uporabu sile. Dok Washington i Jeruzalem tvrde da je riječ o preventivnoj samoobrani, sve glasniji je front zemalja koje upozoravaju da se ratom ruši temeljno pravilo suvremenih odnosa — suverenost i nedodirljivost država.
