Peking je pozvao „sve strane da odmah prekinu vojne operacije, izbjegnu daljnju eskalaciju i osiguraju sigurnu plovidbu kroz Hormuški tjesnac”, nakon što je jedna od najvažnijih pomorskih arterija na svijetu praktički ostala bez prometa četvrti dan zaredom.
Hormuški tjesnac, uski morski prolaz između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva, zatvoren je otkako su Sjedinjene Države i Izrael tijekom vikenda raketirali iranske ciljeve, na što je Teheran odgovorio napadima dronovima. Prekid prometa trenutno onemogućuje isporuku oko 20 % svjetske sirove nafte koja se prevozi morem, petine ukapljenog prirodnog plina te trećine najčešće korištenog gnojiva.
Prema podacima pomorskog analitičkog servisa Windward, u nedjelju je tjesnac preplovilo tek sedam brodova – 60 % manje nego dan ranije i daleko ispod uobičajenog prosjeka od 79 plovila dnevno. U isto vrijeme u Perzijskom zaljevu usidreno je najmanje 150 tankera, odnosno 4 % svjetske flote po nosivosti.
Napadi su se nastavili i početkom tjedna: iranske snage tvrde da su dronovima pogodile hondurašku cisternu Athe Nova, dok su u nedjelju uz obalu Omana oštećena još dva tankera, pri čemu je poginula jedna osoba.
Cijene energenata ponovno rastu jer su brojne bliskoistočne proizvođačice zatvorile postrojenja. Katar je obustavio rad svojih LNG pogona koji čine oko 20 % globalnog izvoza ukapljenog plina, Saudijska Arabija zaustavila je rad najveće domaće rafinerije, a proizvodnja je smanjena i u Izraelu te iračkom Kurdistanu. Alternative poput transarabijskih naftovoda postoje, ali im je kapacitet višestruko manji od pomorskog prijevoza.
Tržišni šok osjeti se i u brodarskom sektoru: dnevni spot-najam za VLCC tankere na relaciji Bliski istok – Kina skočio je na rekordnih 424 000 dolara, četiri puta više nego prije dva tjedna. Istodobno su vodeći brodovlasnički osiguravatelji ukinuli ratno osiguranje za plovidbu u Perzijskom zaljevu, a londonska Zajednička ratna komisija proširila je područje visokog rizika na vode oko Bahreina, Džibutija, Kuvajta, Omana i Katara.
Zbog poremećaja u Hormuskom tjesnacu najizloženije su azijske uvoznice energije: Kina, najveći svjetski kupac iranske nafte, izložena je izravnom riziku, dok Indija, Južna Koreja, Tajland i Filipini već osjećaju pritisak skupljih sirovina.
Ako se blokada nastavi, analitičari upozoravaju na novi val poskupljenja fosilnih goriva i moguć manjak gnojiva na globalnom tržištu, što bi mogao biti udarac i za poljoprivredni sektor.