Eurozona se ponovno suočava s prijetnjom bržeg rasta potrošačkih cijena nakon naglog poskupljenja nafte potaknutog eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, upozorio je glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane.
Lane je istaknuo da bi „inflacija u uvjetima skoka cijena energije ubrzala, posebno u kratkoročnoj perspektivi”, dok bi istovremeno gospodarska aktivnost trpjela. ECB-ove interne simulacije pokazuju da bi rat koji ograniči opskrbu energentima „značajno ubrzao inflaciju”, a industrijsku proizvodnju „oštro smanjio”. Ranija analiza Banke sugerira da bi trajni rast cijena nafte veličine zabilježene ovih dana dodao približno 0,5 postotnih bodova na stopu inflacije i istodobno oduzeo 0,1 postotni bod gospodarskome rastu.
Rat se proteklog vikenda proširio nakon što su Sjedinjene Države i Izrael izveli udare na Iran, na što je Teheran odgovorio projektilima prema Izraelu i američkim bazama u regiji. Uslijedilo je i izraelsko granatiranje ciljeva u Libanonu. Cijena barela na londonskom tržištu u utorak je porasla za 5,63 dolara, dok je na američkom tržištu skočila za 5,06 dolara na 76,29 dolara.
Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je da bi sukob mogao potrajati „četiri do pet tjedana”, ali je odmah dodao da Washington „ima kapaciteta i za puno dulje razdoblje”. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pak smatra da rat neće trajati godinama, no priznaje da bi se mogao protegnuti.
Najnoviji službeni podatci Eurostata pokazuju da je inflacija u veljači dosegnula 1,9 posto, približavajući se ciljanoj razini ECB-a od 2 posto. Energija je još uvijek bila 3,6 posto jeftinija nego prije godinu dana, ali je na mjesečnoj razini poskupjela 0,7 posto, što potvrđuje koliko su cijene sirovina osjetljive na geopolitičke šokove. Kada se isključe volatilne stavke energije i svježe hrane, temeljna inflacija iznosila je 2,3 posto.
Unatoč rastu cijena, gospodarstvo je krajem 2025. i dalje bilježilo umjeren oporavak: bruto domaći proizvod u četvrtom tromjesečju bio je 1,3 posto viši nego godinu ranije, odnosno 0,3 posto viši u odnosu na prethodni kvartal.
Lane poručuje da će konačni učinak na inflaciju i rast ovisiti o „širini i trajanju” rata te o tome hoće li poremećaji u opskrbi energijom potrajati. No dok se sukob rasplamsava, poruka iz Frankfurta jasna je: svaki novi udar na naftna polja ili trgovačke rute gotovo sigurno će se preliti na europske cijene, komplicirajući planove banke da inflaciju zadrži pod kontrolom.