Dugotrajan rat na Bliskom istoku praćen poremećajima u opskrbi energentima mogao bi eurozonu gurnuti u novo poskupljenje energenata, potaknuti inflaciju i zakočiti gospodarski rast, upozorila je Europska središnja banka (ECB).
Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane istaknuo je da „skok cijena energije stavlja uzlazni pritisak na inflaciju, osobito u kratkom roku” te da bi sukob bio „negativan za gospodarsku aktivnost”. Pozvao je na pomno praćenje trajanja i intenziteta krize jer od toga ovisi njezin učinak na srednjoročnu inflaciju.
Još je prošlogodišnja analiza ECB-a pokazala da bi trajni pad isporuka energije, popraćen regionalnim zastojima u gospodarskim aktivnostima, doveo do „značajnog skoka inflacije vođene energijom i naglog pada proizvodnje”.
Sukob, koji je eskalirao američkim i izraelskim napadima na Iran te iranskim raketnim odgovorom, već je zatvorio ključni Hormuški tjesnac kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte. Katar je, nakon oštećenja svojih postrojenja, privremeno obustavio proizvodnju ukapljenog prirodnog plina. Cijene sirove nafte i plina stoga su u nekoliko dana naglo porasle.
Prema procjeni banke Berenberg, trajno poskupljenje nafte od 15 američkih dolara po barelu moglo bi podići potrošačke cijene u eurozoni za gotovo 0,5 postotnih bodova. Istraživačka kuća Capital Economics procjenjuje učinak na oko 0,3 postotna boda.
Inflacija u 21 zemlji europodručja, nakon energetskog šoka izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu 2022., postupno se spustila u blizinu ciljanih 2 %. Ključna kamatna stopa ECB-a ostaje na 2 % od lipnja prošle godine, a sljedeća sjednica Upravnog vijeća zakazana je za 19. ožujka.