Zabrinjavajući signali stižu iz makroekonomskog tima kreditnog osiguravatelja Coface: svako produljeno blokiranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, otvorilo bi put novom valu poskupljenja energenata i pojačalo rizik stagflacije u Europi.
Analitičar Bruno de Moura Fernandes ističe da će težina gospodarskih posljedica rasti proporcionalno trajanju blokade: „Ako se rast cijena energije ugradi u potrošačke cijene, ECB će morati djelovati.” Europska središnja banka, dodaje, prvo će motriti temeljnu inflaciju kako bi procijenila radi li se o prolaznom šoku ili trajnijem trendu. Tek kada skuplja energija počne podizati ulazne troškove industrije i prelijevati se na cijene prerađenih proizvoda i usluga, otvorit će se prostor za povećanje referentnih kamatnih stopa.
Kolega mu Ruben Nizard procjenjuje da bi eventualna odluka o zaoštravanju monetarne politike, čak i u takvom scenariju, vjerojatno pala tek krajem prvog ili početkom drugog polugodišta ove godine. Do tada bi gospodarstvima trebalo ostaviti prostor da se oporave od ranijih vanjskih šokova.
I sama viša cijena energije, naglašava Nizard, predstavljala bi snažan udarac za europsku industriju koja se već bori s visokim troškovima i slabijom globalnom potražnjom. Dulje zadržavanje tankerâ ispred Hormuza značilo bi skuplju sirovu naftu i plin, pa tako i višu cijenu električne energije i prijevoza, što bi dodatno pritiskalo marže proizvođača.
Za sada Europska središnja banka ostaje oprezna, balansirajući između rizika usporavanja rasta i potrebe za suzbijanjem inflacije. Iz Cofacea poručuju da bi, u slučaju pogoršanja situacije u Perzijskom zaljevu, odluke o kamatama mogle postati tema broj jedan na proljetnim i ljetnim sjednicama monetarnog vijeća. Dok se traži diplomatsko rješenje za kritičnu pomorsku rutu, europske tvrtke i potrošači već osjećaju nervozu tržišta energije – a to je, upozoravaju analitičari, tek prvi val mogućih troškova.