Europska komisija u siječnju je predstavila opsežnu strategiju za jačanje konkurentnosti, potaknutu brigom zbog rastućeg jaza u inovacijama i produktivnosti između Europske unije i njezinih glavnih konkurenata, Sjedinjenih Država i Kine. Iako su pojedini dijelovi tzv. „Draghijeva“ plana već krenuli naprijed, ključni pokazatelji upozoravaju da Unija još nije zatvorila najveće pukotine.
Najveći pomak – obrana • Bruxelles je ublažio fiskalna pravila: zemlje mogu potrošiti do 6 % BDP-a u četiri godine na obranu, a taj izdatak neće ulaziti u proračunski deficit. • Odobren je zajmovni fond od 150 milijardi eura iz kojeg će se državama s manjim fiskalnim prostorom prosljeđivati povoljna zaduženja. • Njemačka je suspendirala „kočnicu duga“ i otvorila izvanproračunski fond od 500 milijardi eura za infrastrukturu.
Unatoč tome, većina članica nema prostora za dosezanje ciljanih 5 % BDP-a za obranu bez nove zajedničke zadužnice Unije, kakva je uspostavljena tijekom pandemije. Bez takvog instrumenta teško će se financirati paneuropski projekti, poput zračne proturaketne obrane ili satelitskih i dronovskih sustava.
Rezanje birokracije – politički i ekonomski imperativ Komisija je već predložila dva „omnibus“ paketa za smanjenje administrativnog tereta u područjima održivosti, korporativne dubinske analize i ulaganja. Najavljena su dodatna rasterećenja za obranu, digitalni sektor, srednje tvrtke i održivo financiranje, a uvedeno je i pravilo „jedan u, jedan van“ za nove propise kako bi se spriječilo gomilanje papira.
Kapitalna tržišta – tvrd orah Strategija dublje integracije bankarskog i tržišnog sustava stoji na mjestu jer države članice odbijaju usklađivanje poreznih režima, stečajnih pravila, mirovinskih sustava i nadzorne infrastrukture. Bez jedinstvenoga tržišta kapitala teško je očekivati ozbiljniji dotok svježeg novca u europske start-upove.
Tehnologija ostaje najveći jaz Digitalni sektor i dalje čini glavninu produktivnog zaostatka za SAD-om. Komisija je u travnju lansirala strategiju „kontinent umjetne inteligencije“, no konkretni zakonski prijedlozi tek slijede i trebat će vremena da daju rezultate.
Trgovina kao potencijalni ubrzivač Dogovor Washingtona i Bruxellesa oko carina otvara prostor za ambiciozniju trgovinsku agendu: • Sporazum s Kanadom (CETA) još uvijek je samo privremen; deset članica još ga mora ratificirati kako bi stupile na snagu i investicijske odredbe. • Mercosur bi bio još veći iskorak, ali najviše zapinje u Francuskoj zbog strahova od poljoprivrednog „dumpinga“. Bruxelles pregovara o zaštitnim mjerama koje bi ublažile pritisak na Elizejsku palaču. • U pripremi su i razgovori s državama Perzijskog zaljeva te Indijom i Australijom, s ciljem proširenja tržišnog pristupa i osiguravanja lanaca opskrbe.
Zaključak Djelomični uspjesi – posebno u obrani i deregulaciji – pokazuju da „Draghijev“ program nije blokiran. No bez odlučnijeg zajedničkog financiranja i integracije tržišta kapitala Europa će teško uhvatiti korak s globalnim rivalima i ostvariti trajno jači gospodarski rast.