More je sve toplije i slanije, invazivne vrste šire se, a autohtone ribe polako nestaju ili pomiču razdoblja mrijesta. Hrvatski ribari zato ulov čekaju u sve većoj neizvjesnosti, suočeni s češćim nevremenima i fizički iznimno zahtjevnim radom koji već godinama odbija novu radnu snagu.
Uz klimatski pritisak, sektoru dodatno otežavaju gomila propisa i obveza ‒ od ograničenog broja povlastica do elektroničkog slanja podataka ‒ te visoki troškovi održavanja flote. Svi ti problemi naći će se na stolu sljedećeg tjedna, od 6. do 8. studenoga, kada se u Novalji na Pagu održava 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore.
Prošlogodišnji zaključci: kratki rokovi, spora isplata
Nakon prošlog susreta ribari su poručili da je ključna brža administrativna obrada zahtjeva i isplata potpora, izjednačavanje uvjeta zapošljavanja s drugim deficitarnim zanimanjima te izrada pravilnika i karata zaštićenih područja uz stalno uključivanje predstavnika struke. Tražili su i pojednostavljenje administrativnih obveza te nastavak saniranja šteta koje na uzgajalištima dagnji i kamenica uzrokuje predacija orade.
Dio zahtjeva je ispunjen, no mnogi i dalje čekaju rješenje. Istodobno ribari ističu kako je suradnja s državnim tijelima intenzivna, a i ove će godine svoje prijedloge ponovno iznijeti „jasno i glasno”.
„Ribarstvo nije posao, ribarstvo je način života i podrazumijeva ogromnu količinu ljubavi, tvrdoglavosti i izdržljivosti… Na svima nama je dužnost i obaveza da se borimo i izborimo za interes hrvatskog ribara”, poručuje predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore Stjepan Nedoklan, uvjeren da će se u Novalji okupiti „više stotina kolega iz cijele Hrvatske”.
Pad udjela obrta u ukupnom gospodarstvu
Prema Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj je u rujnu 2025. djelovalo 3 922 obrta iz Ceha ribarstva, marikulture i poljodjelstva ‒ pet više nego mjesec prije (rast 0,13 %), ali 12 manje nego u rujnu 2024. (pad 0,31 %). Udio tih obrta u ukupnom broju obrta smanjio se s 3,2 % na 2,9 % u godinu dana.
Ribari upozoravaju da će, bez bržeg administrativnog rasterećenja, smanjenja troškova i sustavne prilagodbe klimatskim promjenama, taj udio nastaviti kliziti. Upravo zato na Pagu očekuju konkretne poteze nadležnih – prije nego što toplije i siromašnije more postane realnost i na računima, i na tanjurima.