Virovitičko-podravska županija i ove je godine bila na udaru suše: od sedam proglašenih prirodnih nepogoda u 2025., tri su se odnosile upravo na nedostatak oborina, a šteta je procijenjena na 61,7 od ukupno 68,5 milijuna eura. Unatoč dramatičnim brojkama, poljoprivrednici priključeni na županijske sustave navodnjavanja uspjeli su stabilizirati proizvodnju.
Jedan od njih je Siniša Hrgović iz Vaške, pionir navodnjavanja na prostoru sustava Kapinci – Vaška. Još od 2019. natapa polja dravskom vodom, a na jednoj parceli primjenjuje i podzemno navodnjavanje.
„Obradili smo 145 hektara, a zbog dvostruke sjetve soje ukupna je površina dosegnula 170 hektara. Navodnjavali smo između 90 i 100 hektara, od čega 65 do 70 hektara intenzivno”, opisuje Hrgović sezonu obilježenu visokim temperaturama i rijetkim kišama.
Rezultati su, kaže, nadmašili očekivanja:
- na parceli s podzemnim navodnjavanjem 24 hibrida kukuruza prosječno je dalo 14 tona po hektaru, uz 360 litara vode po četvornom metru;
- soja je, zahvaljujući dvjema žetvama, donijela ukupno 6,5 tona po hektaru (3,5 + 3 t/ha);
- šećerna repa skočila je na 113 tona po hektaru, dok je ranijih godina varirala od 90 do 100 t/ha.
„Bez obzira kakva godina bila, sušna ili kišna, navodnjavanje nam uvijek garantira stabilne prinose. Istina, kad kiša pada, manje trošite vodu, ali u sušnoj godini efekt natapanja postaje i značajniji i opipljiviji. Kad se uključe svi troškovi, poljoprivredna proizvodnja se uz navodnjavanje doista isplati”, zaključuje Hrgović.
Županija je dosad uložila milijune eura u mrežu sustava Kapinci – Vaška i druge projekte, čime nastoji ublažiti klimatske ekstreme koji sve češće pogađaju Slavoniju. Ovogodišnja su iskustva, ističu lokalni agronomi, još jedan dokaz da ulaganje u vodnu infrastrukturu može biti razlika između gubitka i rekordnog uroda.