Sezona grijanja ponovno donosi opasnost od trovanja ugljičnim monoksidom, bezbojnim plinom bez mirisa koji svake godine odnosi ljudske živote. Direktor EL-PLIN servisa Ivan Štorek ističe da najveći problem nastaje kada građani umjesto ovlaštenih servisa angažiraju nestručne majstore. „Onda dolazi do nestručnog čišćenja ili uopće ne dolazi do čišćenja, nego ljudi samo plate uslugu koja nije odrađena”, upozorava Štorek i podsjeća da se plinski bojleri moraju servisirati barem jednom godišnje.
Specijalist hitne medicine dr. med. Sead Žiga opisuje trovanje ugljičnim monoksidom kao „nevidljivu krađu energije iz tijela”. Prvi znakovi su glavobolja, vrtoglavica i mučnina, a zatim umor i pospanost. Ako se izloženost nastavi, slijede gubitak svijesti te zastoj disanja i srca. Pojava sličnih simptoma kod više osoba u istom prostoru, naglašava Žiga, mora biti „snažan alarm” na koji je jedini ispravan odgovor odmah napustiti prostoriju.
Osim redovitog servisa, stručnjaci preporučuju ugradnju detektora ugljičnog monoksida koji pravodobno signalizira prisutnost plina.
Primjeri iz inozemstva pokazuju da se rizik može smanjiti i sustavnim mjerama. U Njemačkoj je zabranjena ugradnja novih sustava grijanja koji rade isključivo na fosilna goriva; svaki novi sustav mora barem 65 % energije dobivati iz obnovljivih izvora. Ravnatelj REGEA-e Julije Domac smatra da bi takav pristup smanjio i domaće probleme: manji broj malih ložišta znači manje zagađenje zraka i gotovo nikakav rizik od trovanja ugljičnim monoksidom, osobito kada se koriste toplinarstvo i dizalice topline.
Stručnjaci zato poručuju: godišnji servis, certificirani majstori i kvalitetni detektori trošak su koji spašava život.