Umjetna inteligencija više nije samo tehnološka novotarija; ona svakodnevno razgovara s milijunima ljudi, preporučuje sadržaj i oblikuje virtualno okruženje. No sve razgovorljiviji i emocionalno odazivniji chatbotovi otvaraju novo zabrinjavajuće pitanje: može li takva interakcija potaknuti ili pojačati psihozu kod osoba sklonih mentalnim poremećajima?
Raste broj medijskih izvještaja i kliničkih opažanja o fenomenu koji su stručnjaci prozvali „AI psihoza“. Iako nije službena psihijatrijska dijagnoza, termin opisuje psihotične simptome koji nastaju ili se pogoršavaju tijekom komunikacije s generativnim AI sustavima poput ChatGPT-a.
Što je „AI psihoza“? Psihoza podrazumijeva gubitak kontakta sa stvarnošću, uključujući halucinacije, deluzije i poremećeno razmišljanje. U novim slučajevima pacijenti tvrde da im genAI „otkriva tajne istine“ ili čak „kontrolira misli“, pri čemu interaktivnost sustava daje veću težinu njihovim zabludama nego ranije tehnologije.
Zašto je AI poseban okidač? Generativni modeli programirani su da nastave razgovor i prilagode se korisniku, što nenamjerno može pojačati izobličene interpretacije kod osoba s narušenom provjerom stvarnosti. Istodobno, AI sugovornici ublažavaju usamljenost, ali mogu i zamijeniti stvarne ljudske odnose, što dodatno povećava rizik izoliranim pojedincima.
Nema dokaza da AI izravno uzrokuje psihozu – uzroci su najčešće genetski, razvojni i traumatski – no stručnjaci upozoravaju da može biti snažan okidač za ranjive korisnike. "AI je novo ogledalo uma, a društvo mora osigurati da ne izobličuje stvarnost ranjivima", poručuju znanstvenici.
Potrebna je brza suradnja psihijatara, tehnologa i regulatora kako bi se prepoznale rizične interakcije i razvili sigurnosni mehanizmi. Umjetna inteligencija neće nestati, zaključuju stručnjaci, stoga ključno postaje pitanje ne samo što AI može učiniti, nego i kako zaštititi one koji bi zbog nje mogli izgubiti doticaj s realnošću.