Europska komisija osmislila je plan kojim bi zaobišla mađarski i slovački veto na strože sankcije protiv Moskve: umjesto kroz zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, zabranu novih ugovora o uvozu ruskog plina do 2027. namjerava progurati kroz zakonodavstvo o trgovinskoj politici.
Takav manevar – prema dostupnim informacijama – omogućuje donošenje odluke kvalificiranom većinom, odnosno potporom najmanje 55 % država članica koje predstavljaju 65 % stanovništva Europske unije. U tom formatu Budimpešta i Bratislava više nemaju mogućnost blokade, čime Bruxelles neutralizira glavnog kritičara sankcija, mađarskog premijera Viktora Orbána.
Orbán se već godinama profilirao kao najglasniji protivnik strožih restriktivnih mjera prema Rusiji, a u posljednjem je paketu prijetio vetom zajedno sa Slovačkom. Komisija stoga razrađuje čitav niz „lukavih planova” – svaki oslonjen na pravne temelje Ugovora o EU – kako bi osigurala provedbu sankcija bez jednoglasne potpore.
Prijedlog o zabrani novih ugovornih obveza za ruski plin predstavlja najizgledniji put. Mjere bi obuhvatile i ograničenja ulaganja te financijskih transakcija povezanih s ruskim energetskim sektorom, što spada u nadležnost zajedničke trgovinske politike i time izvan dosega veta u vanjskopolitičkom okviru.
Ako plan prođe, države članice neće moći potpisivati nove dugoročne aranžmane s ruskim opskrbljivačima nakon 2027., čime Bruxelles želi smanjiti energetsku ovisnost o Kremlju i otežati mu financiranje rata u Ukrajini. Mađarska, koja se i dalje u velikoj mjeri oslanja na ruski plin, već je najavila otpor, no njezin će se prigovor – za razliku od dosadašnje prakse – moći preglasati.
