Europska komisija idućeg će utorka, 4. studenoga, usvojiti godišnji paket proširenja, a nacrt izvješća o napretku Srbije najnegativniji je otkako je Beograd otvorio pregovore o članstvu.
Prema dokumentu u koji smo imali uvid, Komisija nizom oštrih ocjena upozorava na dramatičan zastoj – od demokratskih standarda i vladavine prava do odnosa sa susjedima.
Glavne primjedbe
• Anti-EU retorika više nije ograničena na tabloide, nego dolazi i s najviših političkih razina. Bruxelles traži da vlasti „dokažu političku volju” za eurointegracije i aktivnije se bore protiv dezinformacija.
• Sloboda medija ocijenjena je najgorom do sada: uvjeti rada novinara ozbiljno su se pogoršali, a dužnosnici javno napadaju neovisne redakcije.
• Civilno društvo suočeno je s intenzivnim verbalnim prijetnjama; dio udruga prekinuo je suradnju s državom, što dodatno sužava prostor javne rasprave.
• Policija je, prema brojnim navodima, protiv prosvjednika primjenjivala prekomjernu silu, a istrage su izostale ili su provedene površno.
• Funkcioniranje demokratskih institucija „u iskušenju je zbog duboke polarizacije”. Komisija traži sveobuhvatnu izbornu reformu i jasnu razdvojenost stranke i države.
• U borbi protiv organiziranog kriminala ostvaren je tek „ograničen napredak“, a u vanjskoj politici – nikakav.
Ratni zločini i odnosi s Hrvatskom
Posebno zabrinjava nespremnost pravosuđa da procesuira ratne zločine i osobe visokog profila. Bruxelles podsjeća kako nije bilo bilateralnih sastanaka s Hrvatskom o pitanju nestalih od siječnja 2023. te kritizira javni prostor koji se daje osuđenim ratnim zločincima i negiranju genocida u Srebrenici.
Dokument bilježi i protjerivanje hrvatskih državljana iz Srbije uz obrazloženje da su „prijetnja sigurnosti“, kao i česta diplomatska prepucavanja. Suradnja u energetici, međutim, ocijenjena je i dalje učinkovitom.
Kosovo kao najveći uteg
Europska komisija proziva i Beograd i Prištinu zbog kašnjenja u provedbi Bruxelleskog sporazuma iz 2023. i njegovog ohridskog aneksa. Srbiji se posebno zamjera što nije sankcionirala odgovorne za napad u selu Banjska, što se protivi članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama te što je povlačenje srpskih predstavnika s kosovskog sjevera označilo „grubo nazadovanje“.
Mali tračak optimizma Komisija pronalazi u povratku kosovskih Srba na parlamentarne i lokalne izbore, što vidi kao početak reintegracije.
Što dalje?
Unatoč nizu kritika, tehnički kriteriji za otvaranje klastera 3 u pregovorima navodno su zadovoljeni. No nakon četiri godine bez otvaranja novog poglavlja teško je očekivati da će Vijeće EU-a dati zeleno svjetlo bez jasnih političkih pomaka.
Istodobno, u istom paketu proširenja Bruxelles će pohvaliti znatni napredak Albanije i Crne Gore, dok će ostale zemlje regije dobiti ocjene stagnacije ili tek skromnog pomaka.