BRUXELLES – Europska unija i Sjedinjene Države ubrzano rade na političkom dogovoru koji bi zadržao osnovnu američku carinu od 10 %, ali bi istodobno donio ciljano oslobađanje pojedinih industrija od nameta.
Ključni rok i mogući ustupci
• Predsjednik SAD-a Donald Trump postavio je 8. srpnja kao krajnji rok za sporazum; ako ga ne bude, prijeti recipročnim carinama od 50 %. • Četiri diplomat(a) upoznata s pregovorima navode da bi se prvo postigao „dogovor u načelu”, politički, neobvezujući dokument koji bi spriječio eskalaciju dok se detalji dorađuju. • Bruxelles traži američko „up-front” oslobađanje od carina, po uzoru na britanski model koji je Londonu donio izuzeća za izvoz automobila i čelika.
Šef pregovaračkog tima, povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič, u četvrtak putuje u Washington na odlučujuću rundu razgovora s predstavnikom SAD-a za trgovinu Jamiesonom Greerom. Dan poslije izvijestit će države članice o rezultatima.
Što EU želi izboriti
- Smanjenje ili ukidanje viših američkih stopa – 25 % na automobile te 50 % na čelik i aluminij. Diplomati smatraju da je popuštanje Washingtona oko čelika najizglednije.
- Niže carine za strateške sektore poput farmaceutike, poluvodiča, alkoholnih pića i zrakoplova, što snažno zagovara Njemačka. Komisija, međutim, procjenjuje da su izgledi za to „prilično mali”.
- Zajednički front protiv kineske prekomjerne proizvodnje – jedan od sugovornika kaže da bi cilj bio „stvoriti zaštitni prsten” oko EU-a i SAD-a.
Četiri moguća scenarija
Diplomati spominju raspon opcija: • Najgori: potpuni slom razgovora i skok osnovne carine s 10 % na 50 %, uz dodatne namete na farmaceutiku i poluvodiče. • Bolja, ali i dalje nepovoljna varijanta: nastavak pregovora tijekom ljeta uz postojeće carine. • Najpoželjniji ishod: okvirni sporazum o carinama i zajedničkom suprotstavljanju Kini, iako bi EU morao prihvatiti neke jednostrane američke mjere.
Prvo bi se zaključio dogovor u načelu, što bi odgodilo odmazdne carine EU-a – prve su već odobrene na papiru, dok je veći paket na čekanju do 14. srpnja.
Unutarnje podjele, ali i volja za jedinstvom
Berlin i Rim najglasnije podržavaju brzo sklapanje sporazuma, čak i po cijenu dodatnih ustupaka. Talijanska premijerka Giorgia Meloni poručila je prošli tjedan da je carina od 10 % „ne osobito pogubna za nas”. S druge strane, Španjolska je već osjetila posljedice tvrđeg nastupa: Trump joj je zaprijetio novim carinama nakon što premijer Pedro Sánchez nije pristao povećati obrambenu potrošnju na razinu koju traži NATO.
Unatoč različitim pristupima, diplomati procjenjuju da potpuni prekid pregovora više nije vjerojatan; čak i ako rok 8. srpnja ne donese dogovor, razgovori bi se, kažu, nastavili.
