Najava Ministarstva poljoprivrede da će do kraja 2025. izbrisati sve poljoprivredne parcele koje u sustavu Arkod nemaju valjan ugovor o zakupu ili plodouživanju izazvala je val nezadovoljstva među proizvođačima, osobito u Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ).
Prema dopisu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, svaki korisnik arkod-parcele bez ugovora mora do 31. prosinca 2025. dostaviti ugovor ovjeren kod javnog bilježnika i upisan u zemljišne knjige. U suprotnom, zemljište se automatski briše iz evidencije, čime poljoprivrednik gubi pravo na potporu.
U PGŽ-u bi to moglo zahvatiti 6 700 od ukupno 15 177 hektara upisanih površina – gotovo 45 %. Razlog je uglavnom u nesređenim zemljišnim knjigama te vlasnicima koji se, zbog straha od poreza, ne žele upustiti u formalne ugovore.
Poljoprivrednici koji su proteklih godina koristili mjere za područja s težim uvjetima rada, ekološku proizvodnju ili program „Travnjaci velike prirodne vrijednosti” suočavaju se s dodatnim rizikom: ako im se arkod-površina smanji više od 10 %, morat će vratiti već isplaćene potpore, i to za cijelo petogodišnje razdoblje trajanja obveze.
„Za Primorsko-goransku županiju to znači da će se od 15 177 hektara upisanih u Arkod ispisati čak 6 700 hektara ili visokih 45 posto”, upozorava stočar Željko Mihelić, predlažući hitan sastanak proizvođača i Županije. Po njemu, mjera dolazi u najgorem trenutku: „U vremenu kad se svi u Hrvatskoj kunu u potrebu povećanja poljoprivredne proizvodnje… ideja o ispisu zemljišta iz Arkoda je sumanuta i djeluje mi kao namjerna sabotaža poljoprivrednog sektora.”
Župan Ivica Lukanović najavljuje potporu proizvođačima: „Rada mora biti i nitko nije protiv toga, ali… najavljene aktivnosti sigurno neće dovesti do poboljšanja i pomoći, već potpuno suprotno.” Dodaje da PGŽ, moguće u suradnji s drugim jadranskim županijama, priprema prijedlog rješenja.
Mihelić podsjeća da su odnosi između vlasnika i korisnika zemlje u pravilu neformalni: „Siguran sam da se ni jedan metar kvadratni ne koristi bez suglasnosti vlasnika… Puno važnije je da se zemlja obrađuje nego da stoji zapuštena.” Smatra da bi država prije trebala sustavno urediti zemljišne knjige i infrastrukturu nego se „miješati u odnos između vlasnika i onoga tko obrađuje zemljište”.
Kako rokovi istječu, poljoprivrednici strahuju od gubitka potpora koje su mnogima temelj opstanka, dok lokalne vlasti pozivaju Ministarstvo na fleksibilniji pristup i dulje prijelazno razdoblje za rješavanje vlasničkih upisa.