Rast cijena osnovnih namirnica i usluga u Bosni i Hercegovini pretvorio je tjedan dana odmora na moru u "+financijsku akrobatiku". Sve veći broj građana poseže za kreditima s visokim kamatama kako bi si priuštio ljetovanje, no istodobno nikad ih više nije stiglo na hrvatsku obalu.
Petar Gvozden iz sarajevske turističke agencije objašnjava da se paket u hotelu s četiri zvjezdice u Turskoj, Tunisu ili Egiptu može naći „od 1.300 do 1.400 KM po osobi”. U cijenu su uključeni avionska karta, transferi i sedam noćenja s uslugom all inclusive, a ključna je pogodnost – plaćanje na rate, najčešće u šest ili više obroka.
Takva rješenja, međutim, dolaze uz visoku cijenu. „Tijekom godine, ovisno o uvjetima, otplaćuju svoj godišnji odmor, uz određene kamate”, upozorava Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača „Zvono”, ističući da mikrokreditne agencije nude brza, ali skupa zaduženja.
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da problem seže dublje od samog odmora: „Luksuz je i sama egzistencija ako gledamo koliko je skupa potrošačka košarica za obitelj, a kolika su primanja.” Za mnoge Bosance i Hercegovce kvalitetna prehrana postaje luksuz, pa je činjenica da se masovno zadužuju za odlazak na more dodatno „tužna slika društva“.
Unatoč takvim prilikama, statistika pokazuje stalan rast dolazaka turista iz BiH u Hrvatsku:
• 2022.: 457.835 dolazaka, 2.464.212 noćenja
• 2023.: 528.583 dolazaka, 2.731.567 noćenja
• 2024. (siječanj–lipanj): 235.045 dolazaka, 965.907 noćenja
Prošle su godine gosti iz BiH bili jedanaesti najbrojniji strani posjetitelji Jadrana, ostvarivši gotovo tri milijuna noćenja, odnosno 2,75 % ukupnog prometa stranih turista. Ovogodišnji udio od 3,28 % u prvih šest mjeseci sugerira da bi sezona 2024. mogla srušiti sve dosadašnje rekorde.
Slika je tako paradoksalna: dok se znatan dio stanovništva kod kuće bori s osnovnom egzistencijom, hrvatska obala i dalje ostaje neodoljiv mamac – pa makar se do suncobrana stizalo uz pomoć visokih kamata i dugoročnih otplata.