Pregovori o sveobuhvatnoj EU direktivi protiv korupcije, predstavljeni 2023., ušli su u slijepu ulicu zbog spornog članka o kaznenom djelu „zlouporabe službenog položaja”.
Glavne točke prijepora • Italija i Njemačka, potpomognute Mađarskom, Luksemburgom i Nizozemskom, traže da se zlouporaba položaja iz kaznene sfere prebaci među upravne prekršaje. Tvrde da je odredba preširoka i da bi mogla postati sredstvo politički motiviranih progona, što bi obeshrabrilo dužnosnike pri donošenju odluka i odobravanju javnih projekata.
• Italija je 2024. ukinula to kazneno djelo, nakon gotovo stoljeća postojanja, uz objašnjenje da je zakon blokirao rad javne uprave: od 5 000 pokrenutih postupaka samo je devet završilo osuđujućom presudom.
• Europski parlament smatra dekriminalizaciju neprihvatljivom crvenom linijom. Zastupnici ističu da bi blaža verzija otvorila vrata klijentelizmu, nepotizmu i korupciji te potkopala jedinstveni europski pristup suzbijanju bijelih ovratnika.
Širi kontekst • Posljednji cjeloviti izvještaj EK iz 2014. procijenio je da korupcija EU godišnje košta više od 120 milijardi eura; druga istraživanja navode i 179 milijardi.
• Tijekom pandemije 25 od 27 članica zabilježilo je natječaje s jednim ponuđačem – klasičan signal namještanja.
• Dok Unija oklijeva, Albanija je, pozivajući se na model bivšeg talijanskog zakona, već kazneno procesuirala bivše predsjednike, premijere, ministre i gradonačelnike.
• Pedeset i sedam organizacija civilnog društva 2. lipnja u otvorenom pismu pozvalo je europske čelnike da „pokažu pravu političku volju” i usvoje strogu direktivu.
Zašto je rasplet hitan Zastoj dolazi u trenutku kada Transparency International bilježi pad mnogih država članica na Indeksu percepcije korupcije, a afere poput Qatargatea, slučajeva Huawei i Uber Filesa još odjekuju Bruxellesom. Istodobno, povlačenje SAD-a iz globalne antikorupcijske arene – ukidanjem kleptokratskih jedinica i zamrzavanjem Zakona o stranim koruptivnim praksama – pojačava pritisak da EU preuzme vodstvo.
Što dalje Europska komisija, Parlament i Vijeće usuglasili su većinu teksta, no dogovor o definiciji zlouporabe položaja ostat će presudan test za vjerodostojnost Unije. Hoće li članice prihvatiti strogi kazneni okvir ili će, kako kritičari upozoravaju, „poslati poruku da za EU vrijede blaža pravila nego za zemlje kandidatkinje” – pitanje je na koje bi odgovor trebalo dati već ovog ljeta.