Australski ministar obrane Pat Conroy poručio je da se Canberra neće unaprijed obvezati na sudjelovanje svojih snaga u eventualnom oružanom sukobu Sjedinjenih Država i Kine oko Tajvana.
„Odluku o uključivanju australskih postrojbi donijet će vlada koja će tada biti na vlasti“, naglasio je Conroy u nedjelju, nakon izvješća Financial Timesa da Pentagon od Australije i Japana traži jasne odgovore o njihovoj ulozi u mogućem ratu.
Američki pritisak i Colbyjevi zahtjevi Prema pisanju londonskog lista, bivši zamjenik američkog ministra obrane Elbridge Colby nedavno je ispitivao australske i japanske dužnosnike o njihovim planovima za slučaj kineskog napada na Tajvan, premda ni Washington formalno ne jamči obranu otoka. Colby je na platformi X podsjetio da politika „Amerika na prvom mjestu“ uključuje „poticanje saveznika na povećavanje troškova za obranu i dodatne napore u zajedničkoj obrani“.
Strahovi od kineskog utjecaja Conroy je upozorio da Peking „nastoji osigurati vojnu bazu u Oceaniji“, dok Australija želi „uravnoteženu indo-pacifičku regiju u kojoj nijedna zemlja nije dominantna“. Canberra je zabrinuta zbog kineskog širenja nuklearnih i konvencionalnih snaga te smatra da bi svaka kineska baza u susjedstvu bila „loša za Australiju“.
Rast vojne suradnje s Washingtonom Iako Australija ne dopušta stalne strane baze, američka vojska širi rotacijsku prisutnost i skladišta goriva u australskim garnizonima. Od 2027. u zapadnim lukama bit će raspoređene američke nuklearne podmornice klase Virginia, koje analitičari vide kao ključnu potporu u obrani Tajvana.
Istodobno, u nedjelju je u luci Sydney započela Talisman Sabre, najveća australska vježba s američkim partnerom. Na području od Božićnog otoka do Koraljnog mora vježbat će 30 tisuća vojnika iz 19 država, a Conroy ne isključuje mogućnost da kineski ratni brodovi, kao i ranije, prate manevre radi prikupljanja podataka.
Diplomatski balans Premijer Anthony Albanese otputovao je u Šangaj na razgovore sa službenim Pekingom, a sigurnosna pitanja očekivano će biti visoko na dnevnom redu šestodnevnog posjeta.
Kina Tajvan smatra svojim teritorijem i ne isključuje uporabu sile za „ujedinjenje“. Tajvanski predsjednik Lai Ching-te uzvraća da „samo građani Tajvana imaju pravo odlučivati o budućnosti otoka“.
Conroy ponavlja da je „suverenitet Australije na prvom mjestu“ te da se Canberra neće baviti „hipotetskim scenarijima“. Pentagon, međutim, nastavlja tražiti jasnije odgovore svojih saveznika – dok se sjena mogućeg sukoba nadvija nad cijelu indo-pacifičku regiju.