Britansko-švedska farmaceutska grupa AstraZeneca objavila je ambiciozan plan proširenja u Sjedinjenim Državama: do 2030. godine uložit će 50 milijardi dolara u nove tvornice, istraživačke centre i proizvodne linije za stanične terapije.
Prema priopćenju kompanije, novac će biti raspoređen na: • gradnju nove tvornice lijekova u saveznoj državi Virginiji; • proširenje istraživačko-razvojnih kapaciteta u Marylandu, Massachusettsu i Kaliforniji; • jačanje proizvodnje staničnih terapija u Indiani i Teksasu; • obnovu američke opskrbne mreže za klinička ispitivanja.
Cilj: 80 milijardi dolara prihoda AstraZeneca planira do kraja desetljeća ostvariti godišnji prihod od 80 milijardi dolara, od čega bi polovica trebala dolaziti iz SAD-a. Lani je američko tržište već činilo 40 % ukupnih prihoda tvrtke. S obzirom na procijenjenu vrijednost američkog farmaceutskog tržišta od 635 milijardi dolara, Uprava taj korak opisuje kao „strateški ključan”.
Trumpov pritisak i poruka iz Londona Pritisak za lokalnu proizvodnju dolazi i iz Washingtona. Predsjednik Donald Trump na početku novog mandata zaprijetio je carinama na uvoz lijekova kako bi farmaceutske kompanije potaknuo da sastojke i gotove proizvode proizvode unutar SAD-a. Istodobno je zatražio snižavanje cijena lijekova na domaćem tržištu na razinu koju plaćaju potrošači u drugim zemljama.
Izvršni direktor AstraZenece Pascal Soriot odgovorio je drugačijim prijedlogom: „Sjedinjene Američke Države ne mogu snositi troškove istraživanja i razvoja za cijeli svijet.” Po njegovu mišljenju, rješenje je upravo suprotno – porast cijena lijekova izvan SAD-a kako bi se globalno uravnotežilo financiranje razvoja novih terapija.
Investicijski val u farmaciji Najava AstraZenece nadovezuje se na slične poteze konkurencije. Roche je u travnju najavio istu svotu ulaganja – 50 milijardi dolara – u američke kapacitete, dok Eli Lilly & Co., Johnson & Johnson, Novartis i Sanofi također pripremaju višemilijardne investicije.
Stručnjaci ocjenjuju da bi kombinacija političkog pritiska iz Bijele kuće i potencijala najvećeg svjetskog tržišta lijekova mogla nastaviti gurati globalne farmaceutske divove prema sve većem američkom otisku, usprkos razilaženju u pogledima na cijene lijekova izvan SAD-a.
