# preradjivacka-industrija

Nova minimalna plaća od 1 050 eura nosi privremenu državnu pomoć prerađivačkoj industriji, do 80 eura mjesečno po radniku.

Broj osiguranika u Hrvatskoj porastao je za 1,22 % u odnosu na prošlu godinu, na gotovo 1,73 milijuna krajem 2025.

Komora upozorava da preporuke MMF-a zahtijevaju brzu reakciju te najavljuje nove mjere za jačanje prerađivačke industrije i poticanje izvoza.

HZMO bilježi 1,74 milijuna osiguranika, uz godišnji rast od 2,32 %. Proizvodnja slabi, no građevinarstvo i usluge drže ukupnu zaposlenost u plusu.

Skok minimalne bruto plaće sa 970 na 1.050 eura od 1. siječnja 2026. širi krug radnika na minimalcu; prema podacima DZS-a, broj takvih isplata mogao bi prijeći 130 tisuća, a najpogođeniji su prerađivačka industrija, trgovina, građevinarstvo i administrativne usluge.

Mjesečni podaci DZS-a pokazuju stagnaciju proizvođačkih cijena u listopadu, uz blagi godišnji rast potaknut prvenstveno skupljom energijom.

Statistika DZS-a pokazuje da je industrijska zaposlenost u rujnu ostala na kolovoškoj razini, ali godišnje bilježi pad od 2,8 % uz rast produktivnosti.

Zahtjevi se zaprimaju do 1. studenoga; ograničenje potpore 50 tisuća eura po poduzetniku.

HUP-ova anketa otkriva da rast minimalne plaće već koči ulaganja, potiče rezanje radnih mjesta i ubrzava automatizaciju, a poslodavci traže porezne i zakonske prilagodbe.

Statistika DZS-a pokazuje da su proizvođačke cijene u rujnu rasle 1,7 % na godišnjoj razini, s najizraženijim poskupljenjem u rudarstvu i energetici.

Podaci HZMO-a otkrivaju da je nakon ljeta broj osiguranika pao za 20.000, iako je godišnji trend i dalje pozitivan.

Zaposlenost u industriji pala je 2,9 % u godinu dana, ali je produktivnost porasla 4,9 %, što otvara novu frontu kritika prema Vladi.

Zaposlenost u trgovini prvi je put nadmašila prerađivačku industriju, a ekonomisti upozoravaju da Hrvatska klizi u neopasan oslonac na turizam i potrošnju.

DZS bilježi pad industrijske zaposlenosti dok se opozicija sprema iskoristiti brojke na jesenskom zasjedanju Sabora.

Podaci DZS-a otkrivaju da je u lipnju broj zaposlenih u industriji pao, ponajviše u prerađivačkom sektoru, dok istodobno raste produktivnost rada.

Finina analiza otkriva da je prosječna neto plaća u 2024. narasla 14,1 %, na 1.171 euro, no razlike među djelatnostima ostaju velike: informatičari primaju 1.761 euro, a radnici u ostalim uslugama tek 898 eura.

Statistika DZS-a pokazuje novi rast zaposlenosti potaknut turizmom i zdravstvom, dok prerađivačka industrija i poljoprivreda gube radnike.

DZS objavio pad industrijske zaposlenosti od 2,6 % na godišnjoj razini, uz rast produktivnosti; očekuju se političke rasprave o implikacijama.

DZS objavio podatke za svibanj: broj zaposlenih porastao 1,7 %, a stopa nezaposlenosti pala na 4,1 % – najnižu razinu ove godine.