Prosječna neto plaća za više od milijun zaposlenih kod hrvatskih poduzetnika lani je narasla na 1.171 euro, pokazuje nova analiza Financijske agencije (Fina). To je 14,1 % više nego 2023., kada je iznosila 1.027 eura.
Najplaćeniji sektor i dalje je područje informacija i komunikacija, gdje je 54.477 radnika kod 9.659 tvrtki primilo prosjek od 1.761 euro – čak 50,3 % iznad nacionalnog prosjeka i 9,6 % više nego godinu ranije.
Iza njih slijede:
• financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (bez banaka i osiguravatelja) – 1.515 eura (+15,3 % u odnosu na 2023.)
• opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija – 1.496 eura (+19,1 %)
• rudarstvo i vađenje – 1.424 eura (+7,5 %)
Tri velike grane – prerađivačka industrija, trgovina te građevinarstvo – zapošljavaju čak 53,7 % svih radnika, no samo prerađivačka industrija doseže prosjek države (1.201 euro). U građevini radnici prosječno primaju 1.021 euro, dok je trgovina na 1.165 eura.
Najniže plaće i dalje drže ostale uslužne djelatnosti s prosjekom od 898 eura. Slične iznose bilježe obrazovanje (899 eura) te administrativne i pomoćne usluge (951 euro). I poslovanje nekretninama ostaje ispod psihološke granice s 958 eura.
Snažan rast, ali i dalje velike razlike
Unatoč dvoznamenkastom rastu plaća u gotovo svim sektorima – primjerice, građevinarstvo je skočilo 18,6 %, a prerađivačka industrija 15,1 % – jaz između najplaćenijih i najmanje plaćenih djelatnosti i dalje prelazi 800 eura mjesečno. Uz inflaciju i nedostatak radne snage, poduzetnike čeka izazov kako dodatno podići primanja u sektorima koji zapošljavaju najviše ljudi, a nude najmanje plaće.