Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji nastavlja se smanjivati. Državni zavod za statistiku objavio je da je u kolovozu zabilježen pad zaposlenosti u sektoru od 0,5 % u odnosu na srpanj, odnosno 2,9 % u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Najveći uteg je prerađivačka industrija, koja drži gotovo 92 % ukupne industrijske radne snage. U tom je segmentu zaposlenost pala 0,6 % na mjesečnoj i 3,4 % na godišnjoj razini. Posebno se ističe nagli pad u proizvodnji odjeće (-18,1 %), ostalih prijevoznih sredstava (-17,5 %), kože i srodnih proizvoda (-9,9 %) te tekstila (-9,7 %).
Suprotan trend bilježe proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je broj radnika porastao za 20 % u odnosu na prošlu godinu, te rudarstvo i vađenje s godišnjim rastom od 5,8 %. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija zadržala je stabilnu zaposlenost na mjesečnoj razini, a u odnosu na kolovoz 2022. bilježi blagi rast od 1,5 %.
Kumulativno, u prvih osam mjeseci 2023. industrija zapošljava 2,6 % manje radnika nego u istom razdoblju lani. Ipak, produktivnost rada u istom je razdoblju porasla 4,9 %.
Negativni trendovi u zapošljavanju, unatoč rastu produktivnosti, otvaraju prostor za nova pitanja oporbe prema premijeru Andreju Plenkoviću, koji će morati objasniti zašto industrijska radna mjesta nestaju dok učinkovitost raste.
