Kraj kolovoza donio je povijesnu smjenu na hrvatskom tržištu rada: djelatnost trgovine na veliko i malo, uključujući popravak motornih vozila i motocikala, s 229 944 radnika pretekla je prerađivačku industriju, koja sada zapošljava 228 716 ljudi. Državni zavod za statistiku (DZS) potvrđuje da je riječ o prvoj takvoj situaciji otkako se podaci vode prema trenutačno važećoj klasifikaciji (od siječnja 2000.).
Ukupna zaposlenost i struktura sektora
• U Hrvatskoj je krajem kolovoza bilo ukupno 1 768 981 zaposlenih – 0,1 % manje nego mjesec ranije, ali 0,3 % više nego u kolovozu 2024. • U pravnim osobama radilo je 1 513 908 ljudi (–0,1 % na mjesečnoj razini), dok je u obrtu i slobodnim profesijama evidentirano 236 949 zaposlenih (–0,5 %). • Broj osiguranih poljoprivrednika iznosi 18 124 i bilježi blagi pad od 0,3 % u odnosu na srpanj.
Tko raste, a tko gubi radnike?
Godišnje gledano, devet od 19 promatranih djelatnosti zapošljava više ljudi nego lani. Predvodi obrazovanje sa skokom od 6,9 % na 127 620 zaposlenih, a slijede zdravstvo i socijalna skrb (+3,2 %), javna uprava i obrana (+1,4 %) te prijevoz i skladištenje (+1,2 %).
Najveći pad bilježi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (–4,6 %), dok je prerađivačka industrija pala za 3,4 %, čime je izgubila status najvećeg poslodavca. Zamjetni minusi zabilježeni su i u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (–2,5 %) te administrativnim i pomoćnim uslugama (–2,1 %).
Mjesec za mjesecom, najizraženiji rast (3,3 %) pripao je turizmu i ugostiteljstvu, što je uobičajeno za ljetni vrhunac sezone, dok je u obrazovanju broj radnika pao za 2,7 % ususret školskim praznicima.
Nezaposlenost i dalje rekordno niska, ali raste
Krajem kolovoza na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je registrirano 75 495 nezaposlenih – 2 312 osoba ili 3,2 % više nego u srpnju. Unatoč mjesečnom rastu, broj nezaposlenih na godišnjoj je razini manji za znatnih 14,2 %. Registrirana stopa nezaposlenosti porasla je za 0,1 postotni bod i sada iznosi 4,1 %.
Što pokazuje smjena na vrhu?
Premoć trgovine nad prerađivačkom industrijom signalizira duboke strukturne promjene u hrvatskom gospodarstvu: industrijska radna mjesta postupno ustupaju prostor uslužnom sektoru, pri čemu trgovina – potaknuta potrošnjom i širenjem maloprodajnih lanaca – preuzima primat. Iako su podaci za 2025. privremeni, trend je nedvojben: sektori vezani uz usluge i javne potrebe rastu, dok tradicionalna industrija nastavlja gubiti radna mjesta.