Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji pao je u srpnju za 0,4 % u odnosu na lipanj, odnosno za 2,8 % na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Najveći uteg ostaje prerađivačka industrija, koja čini gotovo 92 % svih industrijskih radnih mjesta. U tom je sektoru broj zaposlenih na mjesečnoj razini smanjen za 0,5 %, a u odnosu na isti mjesec lani za 3,2 %. Unutar prerađivačke industrije najizraženiji je pad u:
- proizvodnji odjeće (–19,3 %)
- proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (–13,4 %)
- proizvodnji kože i srodnih proizvoda (–10,6 %)
- proizvodnji duhanskih proizvoda (–10,2 %)
S druge strane, rast bilježi proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je broj zaposlenih skočio za 20,2 % u odnosu na srpanj prošle godine.
Manji, ali ipak pozitivan pomak zabilježen je i u rudarstvu i vađenju (+3,8 % na godišnjoj razini, +0,3 % u odnosu na lipanj) te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (+1,6 % godišnje, +0,2 % mjesečno). Ta dva sektora zajedno, međutim, čine tek oko 8 % ukupne industrijske zaposlenosti.
U prvih sedam mjeseci 2023. zaposlenost u industriji smanjena je za 2,6 % u odnosu na isto razdoblje lani, dok je produktivnost rada porasla za 5,1 %.
Političke posljedice
Za premijera Andreja Plenkovića srpanjski podaci stižu u nezgodnom trenutku. Oporba je već najavila da će, na početku jesenskog zasjedanja Sabora 15. rujna, tražiti odgovore o stanju u industriji i strateškim planovima za očuvanje radnih mjesta. S obzirom na to da pojedini proizvodni pogoni bilježe dvoznamenkaste gubitke radne snage, vladajuća većina mogla bi se suočiti s pojačanim kritikama o (ne)dovoljnoj podršci realnom sektoru.
Hoće li pozitivni trend produktivnosti biti dovoljan štit protiv političkih udara, ostaje vidjeti – no brojke DZS-a već sada nagovještavaju oštru jesen u saborskim klupama.
