Prvi put od 2000. godine sektor trgovine (uključujući popravak motornih vozila i motocikala) ima više zaposlenih od prerađivačke industrije. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, krajem kolovoza u trgovini je radilo gotovo 230 tisuća ljudi – 1 200 više nego u prerađivačkoj industriji koja broji 228 716 zaposlenih.
• Broj zaposlenih u trgovini porastao je 0,2 % u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. • U istom razdoblju zaposlenost u prerađivačkoj industriji pala je 3,4 %. • Od ukupno 19 gospodarskih djelatnosti, pad broja radnika bilježi njih devet; najveći je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (-4,6 %), a odmah zatim u industriji (-3,4 %).
Usluge bujaju, proizvodnja posustaje
Ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da se gospodarstvo nastavlja naginjati prema uslužnim djelatnostima: „Po broju noćenja turista smo na razini 80-ih godina prošlog stoljeća, a industrija nam je na razini 60-ih.” Smatra da se na turizmu, trgovini i osobnoj potrošnji „ne može živjeti“ te poziva na novu, visokotehnološku industrijalizaciju s manjim robotiziranim pogonima umjesto pokušaja oživljavanja velikih tvornica iz socijalističkog doba.
Prema njegovu tumačenju, rast zaposlenosti u trgovini posljedica je snažnog rasta domaće i turističke potrošnje. Ključni poticaj stigao je kroz povećanje plaća u javnom sektoru, koje je Vlada, uz pomoć inflacijskih prihoda u proračunu, financirala kao vrstu „dodatnog poreza” na građane. Novotny upozorava da taj rast nije organski i ne počiva na produktivnosti.
Pad u nizu djelatnosti, rast u javnim službama
Osim poljoprivrede i industrije, više od jedan posto radnika izgubile su: • stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (-2,5 %), • administrativne i pomoćne usluge (-2,1 %), • ugostiteljstvo i turizam (-1,6 %), • rudarstvo i vađenje (-1,3 %).
Nasuprot tome, javne službe i dalje zapošljavaju: u obrazovanju je radna snaga porasla 6,9 %, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi 3,2 %.
Nezaposlenost sezonski rasla, godišnje ipak niža
Završetak glavnog dijela turističke sezone povisio je broj nezaposlenih na 75 495 osoba, što je 3,2 % više nego u srpnju. Stopa nezaposlenosti porasla je s 4,0 na 4,1 %. Analitičari ipak očekuju blago smanjenje već u rujnu zbog zapošljavanja u školama. U odnosu na lanjski kolovoz, nezaposlenih je 14 % manje.
Ukupno je u Hrvatskoj krajem kolovoza bilo 1 768 981 zaposlenih – 1 962 manje nego mjesec ranije. Rast zaposlenosti usporava: u prvih osam mjeseci ove godine broj zaposlenih povećan je 1,1 % naspram 3,4 % prosječno lani.
Upozorenje na kraju
Novotny zaključuje da su dosadašnje politike „deindustrijalizirale“ zemlju i zanemarile privatno poduzetništvo. Bez snažnijeg poljoprivredno-prerađivačkog i industrijsko-prerađivačkog sektora, upozorava, Hrvatska ne može dugoročno održavati rast standarda niti smanjivati ovisnost o turizmu i potrošnji.