Propaganda danas gotovo automatski izaziva asocijacije na manipulaciju i zloupotrebu, no njezini se korijeni i primjene protežu mnogo šire, upozorava izv. prof. dr. Gabrijela Kišiček s Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
„Snaga propagande ne leži samo u njezinoj prisutnosti nego u njezinoj nevidljivosti”, ističe Kišiček, podsjećajući da je sama riječ tijekom stoljeća izgubila neutralno značenje i postala gotovo sinonim za neetično oblikovanje javnog mišljenja.
• Negativni pečat – od nacizma do suvremenih mržnji
Najčešće se, kaže, spominju najmračniji primjeri poput nacističkog propagandnog stroja Josepha Goebbelsa. Dugotrajne kampanje koje su poticale antisemitizam, islamofobiju ili homofobiju pokazale su kako sustavno ponavljanje poruka može pripremiti teren za sukobe i postati sastavni dio ratne retorike.
• Propaganda i „dobri ciljevi”
Unatoč negativnom prizvuku, propaganda se povijesno koristila i za javno korisne svrhe. Kampanje o važnosti tjelovježbe ili zdrave prehrane, primjerice, pomogle su u smanjenju kardiovaskularnih bolesti. No i tada, naglašava Kišiček, u podlozi obično stoji financijska korist određenih skupina.
• Bernays i doručak od jaja i slanine
Američki PR pionir Edward Bernays, kojeg mnogi nazivaju ocem odnosa s javnošću, proveo je niz kampanja koje su promijenile prehrambene navike milijuna. Koncept doručka kao „najvažnijeg obroka” učvrstio se upravo propagandnom akcijom iza koje su stajali proizvođači jaja i slanine, čime se pokazuje kako ekonomski interes i manipulacija često idu ruku pod ruku.
Prema riječima profesorice, dvije su konstante koje se neizbježno vežu uz propagandu: korist — najčešće financijska — i manipulacija. Baš zato, zaključuje, razumijevanje načina na koji propaganda djeluje ključno je za kritičko sagledavanje poruka koje nas svakodnevno okružuju.