Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji nastavio je padati i u lipnju.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS):
• Ukupno je zaposlenih bilo 0,2 % manje nego u svibnju.
• U usporedbi s lipnjem 2023. broj zaposlenih niži je za 2,8 %.
• U prvih šest mjeseci 2024. industrija bilježi 2,5 % manje radnika nego u istom lanjskom razdoblju.
Najveći teret pada i dalje nosi prerađivačka industrija, koja zapošljava oko 92 % svih radnika u industriji:
• Na mjesečnoj razini broj zaposlenih u tom segmentu smanjen je za 0,2 %.
• Na godišnjoj razini pad je znatno izraženiji i iznosi 3,2 %.
Najveća otpuštanja bilježe:
• proizvodnja odjeće – minus 23 % zaposlenih u odnosu na prošlu godinu;
• proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava – minus 13,7 %;
• proizvodnja kože i srodnih proizvoda – minus 11,1 %.
S druge strane, pojedini sektori prkose negativnom trendu. Najizraženiji rast zaposlenosti zabilježen je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je broj radnika skočio za 20,7 % na godišnjoj razini.
Manje, ali ipak pozitivne pomake bilježe i:
• opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom – rast zaposlenosti od 1,4 %;
• rudarstvo i vađenje – plus 3,9 % zaposlenih.
Unatoč smanjenju radne snage, proizvodnost industrije raste. DZS navodi da je ukupna produktivnost rada u industriji od siječnja do lipnja ove godine porasla za 5,7 % u odnosu na isto razdoblje 2023.
Pad zaposlenih uz istodobni rast produktivnosti upućuje na nastavak prilagodbe industrijskog sektora, gdje se gubitak radnih mjesta djelomično nadoknađuje većom učinkovitošću preostale radne snage.