Industrija zdravlja i dugovječnosti do 2030. mogla bi dosegnuti 22 % svjetskog BDP-a i postati najveća globalna grana. Stručnjaci okupljeni na skupu CIHT uvjereni su da se Hrvatska, Slovenija i Crna Gora mogu zajedno nametnuti na tom valu – i to pod jedinstvenim brendom koji bi regiju pozicionirao kao prvu europsku adresu za zdravstveni i wellness turizam.
Najpropulzivnija niša hrvatskog turizma već danas donosi značajne prihode: posebne bolnice su, prema podacima iz 2013., ostvarile oko 580 milijuna kuna, dok se ukupan godišnji prihod sektora procjenjuje na oko 300 milijuna eura. Ministarstvo turizma i sporta je, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u posljednje dvije godine u modernizaciju lječilišta usmjerilo još 130 milijuna eura, svjesno da Azija i SAD regiju gledaju kao jednu cjelinu, a ne skup odvojenih lokacija.
Crna Gora ulaže 80 milijuna eura u obnovu Igala
Institut „Dr. Simo Milošević” iz Igala, začetnik crnogorskog zdravstvenog turizma, planira više od 80 milijuna eura za pokriće dugova i nova ulaganja. Više od 60 milijuna namijenjeno je podizanju smještajnih kapaciteta na razinu četiri i pet zvjezdica.
„Nalazimo se 25 kilometara od dubrovačkog aerodroma, na ulazu u Boku Kotorsku, s 80 tisuća kvadrata objekata i 230 tisuća kvadrata zemljišta uz more. Korisniku bi bilo atraktivnije dio liječenja obaviti u Igalu, dio u Crikvenici ili Opatiji, a dio u Sloveniji, nego provesti tri mjeseca na jednom mjestu”, istaknuo je izvršni direktor Zoran Kovačević. Dodaje da zajednički nastup „može biti cjenovno konkurentan jer imamo struku, tradiciju i jedinstvene prirodne resurse”.
Slovenske terme već prodaju 2,7 milijuna noćenja
Slovenska lječilišta ostvarila su lani oko 2,7 milijuna noćenja, pri čemu 20 % otpada na rehabilitaciju koju pokriva zdravstveno osiguranje. Direktora udruženja slovenskih toplica Saša Požar smatra da je suradnja „nadopuna, a ne konkurencija”.
„Imamo resurse za wellbeing turizam i radimo na autentičnosti i održivosti. Udružimo li ponudu, mogli bismo se brendirati kao Jugoistočna Europa – Natural health region of Europe. Suradnja bi svima donijela korist”, poručila je Požar.
Hrvatska modernizira infrastrukturu i cilja daleka tržišta
Brojni hrvatski objekti građeni su 60-ih i 70-ih godina, pa se europskim sredstvima ubrzano obnavljaju kako bi zadržali korak s trendovima. Struka smatra da bi zajednički paket – talasoterapija u Crikvenici, peloidne kupke u Igalu, termalne vode u Sloveniji – bio posebno privlačan brzorastućem azijskom i američkom tržištu.
Regionalno umrežavanje tako izlazi iz sfere ideje i prerasta u konkretnu strategiju: kombinirati tradiciju liječenja prirodnim faktorima s modernim hotelskim standardom te zajednički nastupiti na svjetskim sajmovima zdravlja i wellnessa.
Ako plan uspije, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora mogle bi se do kraja desetljeća potpisivati kao jedinstvena „regija zdravlja” Europe – i uzeti ozbiljan dio kolača industrije vrijedne bilijune eura.