Pad ukupnog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u Hrvatskoj nastavlja se već nekoliko godina, no istodobno se ubrzano širi nova kategorija ‒ samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva (SOPG).
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Marinko Beljo nedavno je u emisiji HTV-a „Dobro jutro Hrvatska” procijenio da je u zemlji „oko 160 tisuća” aktivnih OPG-ova. Službeni podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, međutim, govore da je krajem prošle godine bilo registrirano 109 588 OPG-ova.
Ključ za razliku je u novom zakonskom razgraničenju. Prema Zakonu o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, svi koji ostvaruju godišnju vrijednost proizvodnje manju ili jednaku 3 000 eura odnedavno se vode kao SOPG-ovi. Ta je skupina 2020. brojila 10 250 gospodarstava, a prošle godine narasla je na 38 179. Kada se zbroje OPG-ovi i SOPG-ovi, dolazi se do ukupno 147 767 registriranih gospodarstava – manje od Beljine procjene, ali mnogo bliže od početne razlike.
Trendovi po godinama pokazuju jasan pad OPG-ova: • 2020.: 154 679 • 2025.: 109 588
Istodobno, SOPG-ovi rastu: • 2020.: 10 250 • 2025.: 38 179
SOPG-ovi su, prema definiciji, prvenstveno okrenuti vlastitoj potrošnji, a ne tržištu. Ipak, nisu potpuno isključeni iz državnih i europskih potpora; mogu se prijavljivati na natječaje ako ispunjavaju posebne uvjete, poput minimalne ekonomske veličine ili lokacije ulaganja. Za razliku od tržišno orijentiranih OPG-ova, obično ne primaju velika izravna plaćanja, ali mogu koristiti ciljane lokalne programe.
Iako se broj klasičnih OPG-ova smanjuje, agrarni stručnjaci ističu da promjene ponekad djeluju poput tržišnog „čišćenja” – manje konkurentna gospodarstva gase se ili prelaze u kategoriju SOPG-a, ostavljajući više prostora onima koji zadovoljavaju strože ekonomske kriterije. Na taj se način, tvrde u Ministarstvu, sektor postupno konsolidira bez dramatičnog gubitka ukupnog broja aktivnih poljoprivrednih obitelji.