MÜNCHEN – Strah od sve agresivnije Moskve i neizvjesnosti oko dugoročne američke posvećenosti sigurnosti Staroga kontinenta gurnuo je pitanje nuklearnog oružja u sam vrh europske političke agende.
Samo Francuska i Ujedinjena Kraljevina danas raspolažu nuklearnim arsenalom, i to s tek nekoliko stotina bojevih glava. U izvješću pripremljenom za Muenchensku sigurnosnu konferenciju (MSC) stručnjaci upozoravaju: „Europljani više ne mogu prepuštati svoje promišljanje o nuklearnom odvraćanju Sjedinjenim Državama.” Dokument poziva EU da se „hitno suoči s novom nuklearnom stvarnošću” potaknutom „ruskog nuklearno potkrijepljenog revizionizma”.
Njemački kancelar Friedrich Merz otkrio je da već vodi „povjerljive razgovore s francuskim predsjednikom o europskom nuklearnom odvraćanju”. S druge strane La Manchea, britanski premijer Keir Starmer naglasio je da britanske bojeve glave već štite ostale članice NATO-a te dodao da London „pojačava nuklearnu suradnju s Francuskom” jer „svaki protivnik mora znati da bi se u krizi mogao suočiti s našom združenom snagom”.
Ipak, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte podsjeća da „nitko” ne traži zamjenu američkog nuklearnog kišobrana: „Svi shvaćaju da je to krajnje jamstvo – a sve druge rasprave su dodatne.” Američki podtajnik obrane Elbridge Colby poručio je da je Washington i dalje spreman braniti Europu, premda očekuje „veći europski doprinos… NATO-ovom odvraćanju”.
Izvješće MSC-a iznosi pet mogućih scenarija za Europu, ali upozorava kako „ne postoji jeftin ili bezrizičan izlaz”. Za kratkoročno razdoblje, održavanje statusa quo i oslanjanje na Sjedinjene Države ocjenjuje se „najvjerodostojnijom i najizvedivijom opcijom”. Finski ministar obrane Antti Hakkanen slaže se da bi dodatna ulaganja u francusko ili britansko odvraćanje bila pozitivna, ali drži da „kompenzacija američkog nuklearnog odvraćanja u ovom trenutku nije realna”.
Analitičarka Heloise Fayet iz Francuskog instituta za međunarodne odnose pozdravlja sve ozbiljniju debatu, ali upozorava: „Sada nam je potrebna akcija.” I Francuska i Ujedinjena Kraljevina, navodi se, suočavaju se s visokim troškovima i osjetljivim pitanjem krajnje ovlasti nad lansiranjem bojevih glava ako bi štit trebale proširiti na kontinent.
Oči su stoga uprte u Emmanuela Macrona, koji krajem veljače najavljuje ključan govor o francuskoj nuklearnoj doktrini. U Münchenu je već natuknuo mogućnost „posebne suradnje, zajedničkih vježbi i zajedničkih sigurnosnih interesa s određenim ključnim zemljama”.
Za sada, europske prijestolnice balansiraju između jačanja vlastitih kapaciteta i oslanjanja na „krajnje jamstvo” iz Washingtona. No, kako poručuje MSC-ovo izvješće, „era u kojoj si je Europa mogla priuštiti stratešku ležernost završila je”.
